Bl. Alojzije Stepinac
"Ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mučiteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju" (Lk 6, 27-38)
Kardinal Alojzije Stepinac umro je na izdržavanju kazne u Krašiću 10. veljače 1960. Njegov krepostan život i mučeničku smrt, Božji je narod prihvatio i častio već za života.
Kardinal Stepinac je, kako je rekao sv. Ivan Pavao II, pravi čovjek Crkve koji je spreman na krajnju žrtvu samo da ne zaniječe svoju vjeru. Stoga i njegovo biskupsko geslo:" U Tebe se Gospodine uzdam, neću se postidjeti dovijeka" potvrđuje njegovu postojanu vjeru i vjernost Isusu Kristu do smrti, jer "zemaljski bogovi od mesa poslužit će kao hrana crvima, dočim regni Christi non erit finis! ( iz pisama Blaženika, 18.1.1960.)
Blaženi Alojzije Stepinac često se u svojim propovijedima obraćao hrvatskim obiteljima. Njegove riječi odzvanjaju i danas kada se naše obitelji nalaze u krizi, ne samo materijalnoj nego moralnoj i duhovnoj. " Obiteljski život mora biti prožet duhom Božjim. Oko toga nastojte! Duh Božji unosite u sve obitelji, da djeca budu prava kršćanska, da muž i žena žive katoličkim životom. Hrvatska obitelj mora biti odraz nazaretske obitelji. Kada to postignemo, onda možemo biti uvjereni, da će Hrvatska biti sretna."
Molitva u čast blaženog Alojzija Stepinca
Gospodine, Bože naš,
Ti si blaženom Alojziju Stepincu udijelio milost
čvrsto vjerovati u Isusa Krista
i spremnost trpjeti za njega sve do mučeničke smrti.
Ubroji ga među svece sveopće Crkve
da nam bude primjer i zagovornik u borbama života
na putu vječnog spasenja.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
24. siječnja ZAVJETNI DAN
Marijo, Marijo,
tko te u nemoći,
proseći pomoći,
ufana pozdravlja,
Marijo,
on tebe zazvavši,
zavit prikazavši,
brez lika ozdravlja,
Marijo! ( Antun Kanižlić, 1699-1777)
Puna milosti, bez grijeha, ispunjena vedrinom, Marija je Božji dar nama ljudima koju trebamo nasljedovati i njoj se utjecati. U svakom od nas neka bude Marijina vjera, Marijina duša, iskreno predanje Bogu kako bismo kao i Ona veličali Gospodina.
Susret Marije i Elizabete pun je zanosa i radosti jer obje pod srcem nose život. Jedna, nerotkinjom prozvana, u starosti nosi Onoga koji će poravniti staze, a Marija, djevica, ponizna službenica, Sina Božjega, smrt smrti, Betlehemsku objavu i veliku objavu križa. Elizabeta, prva ispovijeda vjeru da je Marija majka Gospodina. Skladna se ljupkost izmjenjuje u dva himna koji se isprepliću: " Blagoslovljena ti među ženama" (Lk 1,42), s jedne strane; a s druge: " što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me svi naraštaji zvati blaženom" (Lk 1,48). Bog ispunja, a Marija vjeruje i u toj vjeri ide ususret ljudima, budućim naraštajima, nama hodočasnicima koji ispunjeni radošću susreta pohodimo, zavjetujući se, ovo sveto tlo.
Preko Marije, Isusove učenice i posrednice, naše se mjesto oslobodilo pošasti crnih ospica koje su svakodnevno odnosile velik broj života.
Marijin zagovor neka nam bude nadahnuće, poticaj našemu življenju, našim obiteljima, društvu, čitavome svijetu kako bismo sva naša traženja, sve naše nesigurnosti, boli i nemire usmjerili ka jedinome koji sve obnavlja, liječi, uzdiže i proslavlja, Kristu Spasitelju.
Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,
Ko pomoć ište bez tebe, taj sprema
Na let se, a za nj krila ne imade. ( D. Alighieri, Božanska komedija, Raj XXXIII)
Misno slavlje na Kapelici je u 10.30!
Sv Ivan Trogirski
Na dalmatinskoj Haridbi, na krševitom mjestu izloženom vjetru, suncu, kiši, stopljena s krajolikom, nalazi se jedina crkva posvećena Sv. Ivanu Trogirskom.
Svetac, neupitni uzor nasljedovanja, čiji spomendan obilježavamo 14. studenog, bio je trogirski biskup, reformator crkve, zagovornik hrvatske orijentacije dalmatinskih gradova. U vremenima, bremenitim, nesigurnim, zalagao se za mir, pomirbu među zavađenima, pravednost među ljudima.
O sv. Ivanu ima mnogo legendi, a poveznica s nama je brodolom koji je doživio kod rta Planka, u blizini Rogoznice. "O četvrtoj noćnoj straži dođe on k njima hodeći po moru". ( Mt 14, 25-26)
Za vrijeme plovidbe prema Šibeniku, zahvatila ih je oluja. "Hrabro samo! Ja sam. Ne bojte se!" Hodajući po valovima, po njegovu zagovoru, oluja se stišala, mornari i sav teret spašeni, te su mogli dalje nastaviti ploviti prema cilju. U znak zahvalnosti, brodolomci sagradiše crkvu njemu u čast, 1333. godine koja i danas odoljeva mnogim olujama.
Još jedna legenda tvrdi da su Mlečani uzeli njegovu ruku kao relikviju, no ona se na godišnjicu njegove smrti vratila u grob.
Sv. Ivane, umiri valove, stišaj oluju u našem životu, našim obiteljima, domovini da bismo po tvojem zagovoru uplovili u zagrljaj Isusa Krista.
U našem danas svi slavimo zboru
zaslužna djela i pobjedno slavlje
odličnog muža, predobrog Pastira
Ivana svetog!
BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM
Zdravo budi, Marijo, prejasna Zornice, istočnog bez grijeha začeta Djevice,
jer tebe vječni Bog odabra od vijeka za radost puka svog. (Zdravo budi Marijo)
Oci II vatikanskog Sabora uče nas: "Urešena već prvog časa svog začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna..."
Putovanje Došašća, stavlja pred nas lik Marije, remek djelo Božje milosti, univerzalnu Majku čovječanstva. Bezgrješnim začećem, čovječanstvo se ostvaruje onako kako ga je Bog zamislio. Marija je u potpunosti dio Božjeg nauma. Ne bi moglo biti Isusa, Spasitelja, da njegova Majka nije tu. Božje djelo traži i ljudsku suradnju - koju nikada ne zanemaruje - i ta ljudska suradnja ima ime: Bezgrješno začeće. To je Advent koji za nas mora biti obraćenje, poziv na slobodu u nerazdvojnom odnosu s milošću.
Marija, kći sionska, od prvoga je časa svoga života, od samoga začeća slobodna od svakoga grijeha. Roditelji su joj darovali naravni život, a Bog joj je dao i svoj nadnaravni. "Božja se riječ pokazuje kao sjemenka"(R. Laurentin). Marija postaje "Božji narod" koji donosi plod po Božjoj milosnoj snazi. (Kći sionska - J. Ratzinger)
Svako ljudsko biće čim se začne, opterećeno je iskonskim grijehom. Bogočovjek, Isus Krist preuzeo je na sebe odgovornost za sve ljudske grijehe - u svojoj ih je smrti usmrtio. Otkupio nas je od robovanja grešnosti. Otkupljenje je na Mariju unaprijed primjenjeno, na nju nije prešao praroditeljski grijeh. Po tome se i njezino začeće zove bezgrešnim.
" Koje Bog predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova. Koje pak predodredi, te i pozva; koje pozva te i opravda, koje opravda te i proslavi. ( Rim 8,29-30)
Marija je slobodna jer joj Bog daje slobodu. Ona je početak obnove čovječanstva i siguran znak kojega svi tražimo. Marija, jedina, najljepša, najsvetija, najmilija od svih stvorova. " Raduj se jer si puna milosti!"
U svijetu u kojem živimo zaslijepljeni smo ohološću, materijalizmom, hedonizmom, ne prepoznajemo bližnje, pred sebe stavljamo "imati", a ne "biti". Bog nam je tu negdje, kad nam zatreba. No, Marija, ponizna službenica u kojoj nije bilo ni najmanje sjene grijeha, pouzdala se u Boga, u njegovu milost. Neopterećena ovozemaljskim, kaže mu svoje "DA"da postane blagovjesnicom Mira Božjega.
Papa Pio IX, 8. prosinca 1854. proglasio je dogmu o Bezgrješnom začeću BDM.
Na dan Blagovijesti, kada je vječna Riječ - postala Tijelom - 25.ožujka 1858. godine, na Bernardičino pitanje upućeno "Gospođi" da kaže kako se zove, BDM je raširila ruke, spustila ih i sklopila. Lice joj je bilo ozbiljno. Pogledala je u nebo i rekla: " Ja sam Bezgrješno Začeće."
Četiri godine prije toga u Rimu je papa Pio IX. proglasio dogmu za koju Bernardica tada nije ni znala. 1933. godine, na blagdan Bezgješnog Začeća, Bernardica, djevojčica siromašna, neprimjetna koja je bila smještena u središte ostvarenja čudesnog Božjeg nauma, proglašena je svetom.
Sv. Luka, ev.
18. listopada spomendan je sv. Luke, ev.
Rođen kao poganin, kršćaninom je postao oko 40. godine. Visoko obrazovan, po zanimanju liječnik te ga i štujemo kao zaštitnika liječnika.
Život mu je usko povezan sa životom sv. Pavla. Lukina evanđelja temelje se na usmenim i pismenim svjedočanstvima očevidaca čiju je on vjerodostojnost utvrdio.
Ona su zaista radosna vijest. Najopširnije je opisao Isusovo rođenje i pjesmu anđela " Slava Bogu na visini". Luka ističe nazočnost žena u Isusovu djelu spasenja. Ponajprije, to je Marija " blagoslovljena među ženama". Od njega jedinog imamo izvještaj o Marijinu posjetu Elizabeti, koji posebno štujemo u našoj župi, i Marijinu pjesmu "Veliča".
Luka pazi na stil i ljepotu govora.Njegova riječ dolazi iz srca i dira svako srce. Isusa oslovljava "Gospodin". Prikazuje ga kao prijatelja svih siromaha: grješnika, carinika, razbojnika, bolesnih, udovica, djece. Sjetimo se samo obećanja razbojniku:" Još danas ćeš biti sa mnom u raju"! Tako dojmljive prispodobe o Božjem milosrđu prema grješnicima ne donosi nitko kao Luka.
