VAZMENO TRODNEVLJE

  Bogoslužje Vazmenoga trodnevlja vodi nas u samo središte kršćanskih tajni što su se dogodile u Isusu Kristu.Vazmeno trodnevlje, molitveni je čin Isusove ljubavi u potpunu predanju za spasenje čovjeka. Isus, da bi vlastitom krvlju posvetio narod, trpio je izvan vrata. Stoga, iziđimo k njemu izvan tabora noseći njegovu muku, jer nemamo ovdje trajna grada, nego onaj budući tražimo! Po njemu, dakle, neprestano prinosimo Bogu žrtvu hvalbenu, tj. plod usana što ispovijedaju ime njegovo.

VELIKI ČETVRTAK

Sa svojim učenicima, Isus je u četvrtak slavio pashalnu večeru. Prema običaju, židovi su na taj dan žrtvovali vazmeno janje kao spomen - čin izlaska iz egipatskog ropstva. Na Misi večere Gospodnje, Isus je na sakramentalni način izvršio predanje svoje žrtvene smrti. Ovom misom se na otajstveni način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i spomen na ustanovljenje svećeničkoga reda po kojem se svijetu trajno ponazočuje Kristovo poslanje i žrtva. Isus je židovskoj Pashi dao novi smisao. Za žrtvu se više ne prinose životinje. Sam Isus se dragovoljno predaje za spasenje svijeta. Zahtijevajući od apostola da " sve ovo čine njemu na spomen" on ih uključuje u svoj vlastiti prinos i postavlja ih za svećenike Novoga saveza.

Večera - žrtva - gozba, trajni je izvor otajstva ljubavi, ljubavi po kojoj nas je Krist ljubio do smrti. Uoči svoje smrti, Isus je pokleknuo pred svojim učenicima da bi im oprao noge. " Vidite što sam vam učinio? Ako sam Ja, učitelj prao vaše noge, onda i vi jedni drugima morate prati noge."

On to čini da bi oni po tome shvatili uredbu Novoga saveza: neka se onaj koji je " velik"učini " malenim" poput Isusa, kako bi služio svojoj braći i sestrama.

VELIKI PETAK

Dan je ovo velike ozbiljnosti i šutnje, dan kada se razmišlja o Isusovoj muci i smrti na križu. Danas " progovara" samo Isus koji se sam predao na smrt poradi naših grijeha.

Mnogi sudjeluju u Isusovoj muci: Juda, Pilat, Ana, Kajfa, svjetina... Svi su oni zahtijevali njegovu smrt no, Krist ostaje uspravan na svome procesu; ne moli oprost, ne moli za život, podnosi boli, poniženje i na kraju smrt. Umire za slobodu svih ljudi, cijeloga čovječanstva. Isus umire na križu iz ljubavi prema čovjeku.

" Opkolio me čopor pasa,

rulje me zločinačke okružile.

Probodoše mi ruke, noge,

sve kosti svoje prebrojiti mogu ..... Ps22(21)

Isus daruje svoj život Ocu u ljubavi i poslušnosti, daruje ga za nas. On žrtvuje žrtvu iz ljubavi prema nama. " Dovršeno je." (Iv19,30) Dovršen je smisao njegova zemaljskog života jer je u ovom činu ispunio volju Očevu. Ostvario je žrtvu križa u punini svoje ljubavi. Dovršeno je otkupljenje  ljudskoga roda jer sada, po Kristu, ako prihvatimo njegovu milost i ostanemo mu vjerni  do kraja, zadobit ćemo život vječni. 

VELIKA SUBOTA

           Nakon najdublje noći " Toga ću dana - riječ je Jahve Gospoda - da sunce zapadne u podne i pomračit ću zemlju u po bijela dana" (Amos8, 8-9)

Sveto Isusovo tijelo počiva. U ovoj noći bdjenja , Crkva proživljava misterij Božanskoga Sina. O´, zaista blažene noći; koja jedina zavrijedi znati vrijeme i čas, kad je Krist od mrtvih ustao.

Ova sveta noć prijelaz je iz mraka u svjetlo, iz ropstva u slobodu, u život kroz smrt. Mi palimo svoje svijeće na uskrsnoj svijeći. Daj da mi budemo svjetlo po kojem će ovaj svijet izići iz tame.

Žene, Kristove pratiteljice, promatrale su kako je njegovo tijelo sahranjeno. Čim je propis dopustio, pošle su do groba. No Božjom snagom, kamen je grobni otkotrljan i anđeo sjede na nj. Stražari obamriješe. Anđeo Gospodnji im reče: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Bogu ništa nije nemoguće ! Naš Bog je Bog živih. Isti Bog koji je cio narod poveo kroz Crveno more i izveo iz ropstva, mogao je i ljubljenoga Sina, jedinorođenca, izvući i uzdići iz grobne jame.

Čudesnu novost koju žene primiše, objaviše učenicima njegovim. On im se ukazao, one su ga vidjele.Smrt više nema vlasti nad čovjekom. Prazan grob i susret s Uskrslim urodio je plodom. Vjera Kristovih učenika postala je čvrsta i oni su za nju spremni umrijeti. On im daje poslanje da pođu po svoj zemlji  i donesu svim ljudima Radosnu vijest, da ih učine njegovim učenicima te da ih krste " u ime Oca i Sina i Duha Svetoga."  

BLAGOVIJEST

O otajstvo, o čudesa,

kakve glase Diva ćuti;

ljubav vodi iz nebesah

Sina Božjeg, da se uputi.

Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj. " Ne boj se Marijo! Ta našla si milost u Boga."

Marija postaje kovčeg saveza, mjesto Božjeg nastanjivanja, Božja kolijevka. 

Čuvši način, Diva tada

ponizi se i privoli,

službenica činit rada

što je drago Božjoj volji.

Marija, ponizna, a tako velika, puna ljepote jer je bez grijeha, prihvaća Božji naum i postaje čuvarica najveće tajne, Božanskog majčinstva i najveće istine koju je Bog za spasenje podario čovjeku. " Raduj se, milosti puna! Ovim anđelovim poklikom započinje Novi zavjet u stvarnome smislu. (Benedikt XVI, Djetinjstvo Isusovo)

Bog čovikom, Diva plodna

po Svetome Duhu posta;

s Majke slavom Bogorodna

čudnovato Diva osta. (Antun Kanižlić, 1699-1777)

Događaj Marijina navještenja zbio se u priprostoj kući u  galilejskome gradu Nazaretu. Galileja i Nazaret bili su od ljudi prezreni ali pred Bogom " zemlja poniznosti" jer Bog svoj pogled svraća na siromaha i čovjeka duha ponizna. ( usp. Iz 66, 1-2)

Blagovijest se slavi u korizmi čime se naglašava radost zbog Božjeg dolaska na zemlju, a isto tako i žalost zbog muke i smrti koja ga čeka.

CVJETNICA

" Židovska djeca s granama palminim u ruci došla su u susret Gospodu i klicahu u sav glas: Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!

         Nedjeljom muke Gospodnje započinje Sveti tjedan u kojemu slavimo najveće tajne kršćanstva: Isusovu muku, smrt, pokop i uskrsnuće. Cvjetnica, nedjelja istine preludij je u to slavlje. Isus, proslavljeni Kralj, nakon što je uskrisio Lazara, ulazi u Jeruzalem. Ljudi mu hrle u susret, spontano trgajući palmine i maslinove grane, skidaju svoje pokrivače i steru ih pred njega. Gomila viče iskazujući mu hvalu. 

         No, ne htijući povesti bitku protiv rimskog okupatora, mnoštvo ga napušta podupirući njegove neprijatelje. Gomila viče i potiče na njegovu osudu. Raspni ga, raspni! Uhvaćen, osuđen, izrugan, ponižen, razgoličen. On nosi svoj križ, svoju osudu i završava na njemu. Sjaj dobrodošlice i tama njegova ispraćaja put Kalvarije. Intenzitet boja pomiješan u jednu, odaje ljudsko sivilo u kojem se svijet nalazi, i jučer i danas i sutra, kada ne dopuštaju da u našim srcima i dušama zavlada uskrsno svjetlo. Zar i mi nemamo takvih primjera iz naše ne tako davne povijesti, a svjedoci smo i danas, ubijanja, paljenja, uništavanja u našoj blizini, u našoj " kršćanskoj" Europi. 

Kroz njega izrečena je sva sudbina čovječanstva koja se događala i koja će se dogoditi. On je svi mi. Njegova se istina trajno obistinjuje i uvijek je egzaktna. 

I danas milijuni ostaju indiferentni pred mnogim nepravdama nevino proganjanih, žrtvama rata, napuštenih, siromašnih, djece.

Isus - mironosac - jučer, danas, sutra, skriven u kruhu, ponizan u beznačajnim ljudima, svezan, zatvoren čeka da ga prepoznamo, Njega, živu vjeru. jer, u svakom misnom slavlju, mi slavimo Isusa pod  prilikama kruha i vina, kličući: Hosana u visini! Blagoslovljen koji dolazi u Ime Gospodnje!

... Ništa nije tako prikladno da našu dušu prodrma do najdublje dubine i da je ispuni svetom ljubavlju kao gorka patnja i smrt našega Gospodina, a mistične pčele usišu svoj slatki med iz rana toga Lava iz plemena Judina, koji je na Kalvariji iskrvario ..... (sv Franjo Saleški) 

Obred započinje blagoslovom maslinovih grančica i procesijom oko crkve, nakon toga slijedi Sv. misa i pjevanje Muke. Iza mise je izlaganje Presvetoga na klanjanje, Ura klanjanja, do 18.00 sati uz razmatranje "Gospinoga plača". U 18.00 Sv. Misa!

SV JOSIP

Što god radite, zdušno činite, kao Gospodinu, a ne ljudima, znajući da ćete od Gospodina primiti nagradu, baštinu. Gospodinu Kristu služite! (Kol 3, 23-24)

                Sveci, naši su istinski uzori nasljedovanja, uzori čiji je život dosegnuo puninu smisla. Biti svet znači biti " siromašan duhom", biti čist srcem, krotak i milosrdan i imati srce koje kuca za Boga i bližnjega.

                To čisto srce u koje je prodrla Božja svjetlost posjedovao je sv. Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije. Josip prepoznaje Božji zov i prihvaća ga bez prigovora. S Marijom prima Isusa i odgaja ga. Po Božjem glasniku dao mu je ime i zakonski ga prihvatio kao svoje dijete upućujući ga u život. Josip je otvoren za Boga i po Božjoj volji ispunja zadaću glavara Svete Obitelji. Veličina sv. Josipa je u njegovoj samozatajnosti i poniznosti, slijedi Božja nadahnuća i vjerodostojno živi svoj poziv. Nije bio čovjek velikih riječi nego čovjek djela i rada. On je i primjer povjerenja u Boga i predanog vršenja Božje volje. Prema katoličkoj predaji, smatra se da je sv. Josip umro u rukama Isusa i Marije te se zbog toga štuje kao uzor pobožnog vjernika koji milost prima u trenutku smrti te zagovornikom obitelji, očeva, bolesnih, umirućih. 

                Josip, " muž pravedan", svjedok nam je Božje ljubavi u svijetu punom oholosti koji je odbacio Boga i ljudski život. 

Hrvatski Državni sabor 1687. godine donosi slijedeću odluku: "Sveti Josip Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske  u Državnom saboru godine 1687. od redova  i staleža jednoglasno je odabran".

MOLITVA SV. JOSIPU  ( papa Lav XIII)

K tebi se, o sveti Josipe, utječemo u svojoj nevolji. (Pošto smo tvoju Presvetu Zaručnicu za pomoć zamolili, molimo pouzdano i za tvoju pomoć) za ljubav koja te je s neoskvrnjenom Djevicom i Bogorodicom vezala i za očinsku ljubav kojom si dijete Isusa grlio, smjerno te molimo da baštinu koju je Isus Krist svojom krvlju otkupio, milostivo pogledaš te našoj nevolji svojom moći u pomoć pritečeš. O brižni čuvaru božanske obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa Krista; ne daj, Predragi Oče, da nas okruže zabluda i pokvarenost. Budi nam s neba milostivo u pomoći, o naši jaki zaštitniče, u borbi s vlašću tmine, pa kao što si nekoć dijete Isusa iz najveće pogibli života izbavio, tako i sada brani Svetu Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih te nas svakoga pojedinog trajno uzmi pod svoje okrilje da mognemo po tvojem uzoru i tvojom pomoći sveto živjeti, blaženo umrijeti i u nebu vječno blaženstvo zadobiti. Amen.