Rođenje BDM - Mala Gospa




Rođenje BDM - Mala Gospa

 

 

 

" Oni su Izraelci, njihovo je posinstvo, i Slava i Savezi, i zakonodavstvo, i bogoštovlje, i obećanja; njihovi su i oci, od njih je po tijelu, i Krist, koji je iznad svega, Bog blagoslovljen u vjekove. Amen!" (Rim9, 4-5)

 

         Puni radosti svetkujemo rođenje Djevice Marije. Iz nje je isteklo Sunce pravde koje nam daje spoznati što je naše istinsko dobro i dobro drugoga. U srcu Božjem ima mjesta za svakoga čovjeka jer svaki je čovjek dijete Božje. Taj prvi korak prema nama Bog je učinio po slobodnom i poniznom "DA" žene bez grijeha, Marije. Majko, utisni svoj pečat u naše duše, da ostanemo uvijek vjerni Bogu, prati nas na putu života da pod tvojom zaštitom  u nama raste i živi Krist. 

Marija živi za druge, daruje se drugima, Marija sluša Boga, razabire znakove Božje volje. Njezin je život hodočašće vjere, put na kojemu nije bila lišena nevolja, tegoba, boli sve do konačnog, radosnog Aleluja u uskršnje jutro. Marija nam treba biti budućnost prema kojoj hodimo.

" A ova Danica Marija jest bila,

ka s ′ od Joakima i Ane rodila

i vas svit rodjenjem danas prosvitlila." (Atanazije Georgiceo)

 

To je Marija, žena kojom počinje era novoga pokoljenja, novoga čovječanstva, " Djevica koja je postala crkva" (Sv. Franjo)

 

Sv. Misa je na Kapelici u 10.30!

25. ožujka NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO




Gle, Anđeo blagovjesnik

Glas sretan nosi Djevici:

Izvršuju se proroštva

I radost sviće zemlji svoj.

 

Riječ Očeva postala je tijelom u Marijinu krilu, Riječ koja je žrtvovana za spas čitavoga svijeta.

U djevičanskom krilu Marijinu, oblikuje se ljudska narav Isusa Krista. "Neka mi bude po tvojoj riječi" - Stvoritelj postaje stvorenje, utjelovljenje Boga u našem svijetu. Blagdanom Navještenja slavimo trenutak kada Bog Mariji dodjeljuje uzvišeno zvanje majke Boga i Gospodina našega Isusa Krista. Marija iz Nazareta otvorila je Bogu vrata svoje slobode i postala najveća Božja suradnica u beskrajnom djelu spašavanja čovječanstva. Marija prihvaća čast božanskog majčinstva koji se u istom trenutku ispunja u njoj.

Poput Marije, Bog hoće i mene i tebe, ljudsku suradnju, kuca i na naša vrata, želi se u nama ponovo roditi, boraviti, djelovati, donositi nam mir, radost, pravednost kako bi dao sol, smisao našem životu. " Evo, na vratima stojim i kucam; posluša li tko glas moj i otvori mi vrata, unići ću k njemu... (Otk3,20) Blagdan Navještenja prva je svjetla točka koja spaja nebo i zemlju; prvi od najvećih događaja u povijesti (bl. Ivan XXIII)

24. siječnja ZAVJETNI DAN




 

Marijo, Marijo,

tko te u nemoći,

proseći pomoći,

ufana pozdravlja,

Marijo,

on tebe zazvavši,

zavit prikazavši,

brez lika ozdravlja,

Marijo!                 ( Antun Kanižlić, 1699-1777)

 

Puna milosti, bez grijeha, ispunjena vedrinom, Marija je Božji dar nama ljudima koju trebamo nasljedovati i njoj se utjecati. U svakom od nas neka bude Marijina vjera, Marijina duša, iskreno predanje Bogu kako bismo kao i Ona veličali Gospodina. 

Susret Marije i Elizabete pun je zanosa i radosti jer obje pod srcem nose život. Jedna, nerotkinjom prozvana, u starosti nosi Onoga koji će poravniti staze, a Marija, djevica, ponizna službenica, Sina Božjega, smrt smrti, Betlehemsku objavu i veliku objavu križa. Elizabeta, prva ispovijeda vjeru da je Marija majka Gospodina. Skladna se ljupkost izmjenjuje u dva himna koji se isprepliću: " Blagoslovljena ti među ženama" (Lk 1,42), s jedne strane; a s druge: " što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me svi naraštaji zvati blaženom" (Lk 1,48). Bog ispunja, a Marija vjeruje i u toj vjeri ide ususret ljudima, budućim naraštajima, nama hodočasnicima koji ispunjeni radošću susreta pohodimo, zavjetujući se, ovo sveto tlo.

Preko Marije, Isusove učenice i posrednice, naše se mjesto oslobodilo pošasti crnih ospica koje su svakodnevno odnosile velik broj života.

Marijin zagovor neka nam bude nadahnuće, poticaj našemu življenju, našim obiteljima, društvu, čitavome svijetu kako bismo sva naša traženja, sve naše nesigurnosti, boli i nemire usmjerili ka jedinome koji sve obnavlja, liječi, uzdiže i proslavlja, Kristu Spasitelju.

Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,

Ko pomoć ište bez tebe, taj sprema

Na let se, a za nj krila ne imade.    ( D. Alighieri, Božanska komedija, Raj XXXIII)

 

Misno slavlje na Kapelici je u 10.30!

 

   

             

 

 

Bl. Alojzije Stepinac




 

"Ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mučiteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju" (Lk 6, 27-38)

Kardinal Alojzije Stepinac umro je na izdržavanju kazne u Krašiću 10. veljače 1960. Njegov krepostan život i mučeničku smrt, Božji je narod prihvatio i častio već za života.

Kardinal Stepinac je, kako je rekao sv. Ivan Pavao II, pravi čovjek Crkve koji je spreman na krajnju žrtvu samo da ne zaniječe svoju vjeru. Stoga i njegovo biskupsko geslo:" U Tebe se Gospodine uzdam, neću se postidjeti dovijeka" potvrđuje njegovu postojanu vjeru i vjernost Isusu Kristu do smrti, jer "zemaljski bogovi od mesa poslužit će kao hrana crvima, dočim regni Christi non erit finis! ( iz pisama Blaženika, 18.1.1960.)

Blaženi Alojzije Stepinac često se u svojim propovijedima obraćao hrvatskim obiteljima. Njegove riječi odzvanjaju i danas kada se naše obitelji nalaze u krizi, ne samo materijalnoj nego moralnoj i duhovnoj. " Obiteljski život mora biti prožet duhom Božjim. Oko toga nastojte! Duh Božji unosite u sve obitelji, da djeca budu prava kršćanska, da muž i žena žive katoličkim životom. Hrvatska obitelj mora biti odraz nazaretske obitelji. Kada to postignemo, onda možemo biti uvjereni, da će Hrvatska biti sretna."

Molitva u čast blaženog Alojzija Stepinca

Gospodine, Bože naš,

Ti si blaženom Alojziju Stepincu udijelio milost

čvrsto vjerovati u Isusa Krista

i spremnost trpjeti za njega sve do mučeničke smrti.

Ubroji ga među svece sveopće Crkve

da nam bude primjer i zagovornik u borbama života

na putu vječnog spasenja.

Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. 

BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM

 

 

 Zdravo budi, Marijo, prejasna Zornice, istočnog bez grijeha začeta Djevice,

jer tebe vječni Bog odabra od vijeka za radost puka svog. (Zdravo budi Marijo)

 

Oci II vatikanskog Sabora uče nas: "Urešena već prvog časa svog začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna..."

Putovanje Došašća, stavlja pred nas lik Marije, remek djelo Božje milosti, univerzalnu Majku čovječanstva. Bezgrješnim začećem, čovječanstvo se ostvaruje onako kako ga je Bog zamislio. Marija je u potpunosti dio Božjeg nauma. Ne bi moglo biti Isusa, Spasitelja, da njegova Majka nije tu. Božje djelo traži i ljudsku suradnju - koju nikada ne zanemaruje - i ta ljudska suradnja ima ime: Bezgrješno začeće. To je Advent koji za nas mora biti obraćenje, poziv na slobodu u nerazdvojnom odnosu s milošću.

Marija, kći sionska, od prvoga je časa svoga života, od samoga začeća slobodna od svakoga grijeha. Roditelji su joj darovali naravni život, a Bog joj je dao i svoj nadnaravni. "Božja se riječ pokazuje kao sjemenka"(R. Laurentin). Marija postaje "Božji narod" koji donosi plod po Božjoj milosnoj snazi. (Kći sionska - J. Ratzinger)

Svako ljudsko biće čim se začne, opterećeno je iskonskim grijehom. Bogočovjek, Isus Krist preuzeo je na sebe odgovornost za sve ljudske grijehe - u svojoj ih je smrti usmrtio. Otkupio nas je od robovanja grešnosti. Otkupljenje je na Mariju unaprijed primjenjeno, na nju nije prešao praroditeljski grijeh. Po tome se i njezino začeće zove bezgrešnim.

" Koje Bog predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova. Koje pak predodredi, te i pozva; koje pozva te i opravda, koje opravda te i proslavi. ( Rim 8,29-30)

Marija je slobodna jer joj Bog daje slobodu. Ona je početak obnove čovječanstva i siguran znak kojega svi tražimo. Marija, jedina, najljepša, najsvetija, najmilija od svih stvorova. " Raduj se jer si puna milosti!"

U svijetu u kojem živimo zaslijepljeni smo ohološću, materijalizmom, hedonizmom, ne prepoznajemo bližnje, pred sebe stavljamo "imati", a ne "biti". Bog nam je tu negdje, kad nam zatreba. No, Marija, ponizna službenica u kojoj nije bilo ni najmanje sjene grijeha, pouzdala se u Boga, u njegovu milost. Neopterećena ovozemaljskim, kaže mu svoje "DA"da postane blagovjesnicom Mira Božjega.

Papa Pio IX, 8. prosinca 1854. proglasio je dogmu o Bezgrješnom začeću BDM.

Na dan Blagovijesti, kada je vječna Riječ - postala Tijelom - 25.ožujka 1858. godine, na Bernardičino pitanje upućeno "Gospođi" da kaže kako se zove, BDM je raširila ruke, spustila ih i sklopila. Lice joj je bilo ozbiljno. Pogledala je u nebo i rekla: " Ja sam Bezgrješno Začeće." 

Četiri godine prije toga u Rimu je papa Pio IX. proglasio dogmu za koju Bernardica tada nije ni znala. 1933. godine, na blagdan Bezgješnog Začeća, Bernardica, djevojčica siromašna, neprimjetna  koja je bila smještena u središte ostvarenja čudesnog Božjeg nauma, proglašena je svetom.

Razni sadržaji

Sunday the 25th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017