BOŽIĆ - Svetkovina rođenja Gospodina našega Isusa Krista
Bog Sina svog jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu... I mi smo vidjeli i svjedočimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta. (1Iv4,9.14)
I doista, Isus je došao na svijet kako bi bio naš brat, kako bismo postali sinovi i kćeri Božji, subaštinici Kristovi, pozvani na vječni život, na zajedništvo s Bogom, lice u lice.
Ant. Pastiri, recite, koga to vidjeste? Recite nam: tko se to na zemlji pojavi? Novorođenoga vidjesmo i zborove anđeoske gdje Boga slave, aleluja!
Božić je svetkovina svega svijeta, blagdan je to koji pjeva o daru života, o susretu s novorođenim Djetetom koje plače u hladnoj spilji u Betlehemu - Betlehem, ecce in hoc parvo terrae foramine- susret s utjelovljenom Božjom riječi, vječnim spasenjem. " Et verbum caro factum est et habitavit in nobis" I Riječ tijelom postade i nastani se među nama. (Iv1,14)
U mrkloj , hladnoj noći nad Betlehemom se pojavilo veliko svijetlo. Stvoritelj i Spasitelj svijeta došao je među nas kao ponizno dijete da pobijedi našu oholost, duhovnu bijedu, da prosvijetli naš život, da omekša " slamu naših nesavršenosti i promijeni je u mekani ležaj za svoje presveto tijelo" (Ivan XXIII Dnevnik duše)
" Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim."
Dječak iz Betlehema neopozivi je dokaz Božje ljubavi prema ljudima. Nema više Židova i pogana, naroda objave i onih kojima je objava uskraćena. Svi su miljenici Božji jer ih Bog ljubi u svome Sinu koji je čovjekom postao. Mali Božić donosi nam život vječni. U njemu se skriva svjetlo svijeta, Istina, Kruh živi, Pastir dobri.
On je s nama u sve dane, kroz sve vrijeme. On je naša radost, smisao našega života. Dođi Isuse, čekamo te!
A iznad svega uzdiže se Marija, majka Gospodinova, ogledalo svetosti. Potpuno prožeta Božjom riječi, ona može postati kolijevka utjelovljene Riječi.
Božić, to nedokučivo otajstvo, najradosniji je blagdan kršćanskoga svijeta. Božić je evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti, blagdan mira, blagdan obnove naše duše, naše vjere, posveta naših obitelji.
Stoga, u radosti i vjeri, poželimo jedni drugima:
SRETAN I OD BOGA BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ!
SVETKOVINA KRISTA KRALJA
Rasprši tamu poganstva , razbistri i otkloni lažno svjetlo krivovjerja. neka ti svi narodi služe, neka te ljube i neka kliču svom Gospodinu: " Tvoja je snaga i tvoje je kraljevstvo u vijeke!" (usp Otk12,10)
Svetkovinom Krista Kralja završava crkvena godina.
Kraljevstvo Kristovo nije od ovoga svijeta. Ti nisi kralj koji ima vojsku, ti nisi kralj koji čezne za vlašću. Ti nisi kralj koji pobjeđuje nasiljem, mržnjom i oružjem. Ti nisi kralj kojemu nitko ne može suditi, ti nisi kralj koji umire i čije ime nestaje u ropotarnici povijesti.
Ti si Alfa i Omega, početak i svršetak, ti si Svevladar. Moć tvojega kraljevstva je istina i ljubav, ljubav prema svima ma koliko te mrzili, prezirali. Ti si Onaj koji je za nas umro i uzašao na nebo, Onaj u kojemu žive sve naše nade i naše spasenje.
Danas kraljevi zemlje za te ne mare, ne priznaju te, u lice ti sasiplju žalosnu faraonovu riječ: Ja toga Gospoda ne znam, niti ću mu služiti!" ( usp Izl 5,2)
Svetkovina Krista Kralja objava je kraljevstva nebeskog i vječnog, kraljevstva istine i pravde, stvaranja novoga čovječanstva, Crkve Kristove u kojoj ćemo kršćanskom kušnjom, preko križa, mučeništva ponovno postati jedno s Bogom, najvišom i prvom istinom.
Križ je njegovo prijestolje s kojega svijet privlači k sebi. "Križu odozgo dolijeće slatkoća, u križu je snaga srca, u križu je radost duha. U križu je najveća krepost, u križu je savršenstvo svetosti." (Nasljeduj Krista)
Svetkovinom Krista Kralja, ujedno se zaključuje Godina vjere koju je 11.listopada 2012. proglasio, sada papa u miru, Benedikt XVI.
" Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" ( Mt28, 19-20)
To je poslanje koje je Isus povjerio svojim apostolima, to je poslanje Crkve. crkva čuva tu svetu Predaju, s ljubavlju o njoj razmišlja i dijeli je ljudima, jučer-danas-sutra.
Godina vjere poziva nas da se ponovo obratimo Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta.
Naš je život na ovome svijetu prolazan. jedini je vječan Bog bez kojega za čovjeka nema prave radosti.
Stoga, Godina vjere nam je bila poticaj da obnovimo naše svjedočenje vjere i da nastavimo živjeti ljepotu i radost pripadnosti Kristu.
No, kako kaže sv. Ignacije Loyolski: " Prije napada đavao istraži, s koje je strane čovjek slabiji i nemarniji, a tada upravi onamo bojne strojeve, ondje ga pritisne."
Da, i na nas upravljaju putem medija bojne strojeve napunjene otrovnim riječima. Ali mi "znamo kome smo povjerovali!" Kristu, Sinu Božjemu.
U svijetu u kojemu živimo vrši se ljudska volja: volja roditelja, učitelja, političara koji donose zakone. ne pitaju se svi je li ono što oni odlučuju u skladu s Božjom voljom. Vidimo svakodnevno što nam se nameće i čime nas zatupljuju. Upiremo pogled u Isusa koji je za sebe rekao: "Jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla i dovršiti djelo njegovo." (Iv4, 34)
PRIKAZANJE BDM - GOSPE OD ZDRAVLJA
"Tko je ova koja dolazi kao što zora sviće, lijepa kao mjesec, sjajna kao sunce"? (Pj6,10)
Ta žena koju proroci Staroga Zavjeta navještaju je Marija, Majka, službenica Gospodnja, žena čije je čitavo biće okrenuto Crkvi, djelu njezina sina Isusa Krista. Bog je svojom milošću pripravio njeno tijelo da postane kolijevkom našega Spasitelja i Otkupitelja.
Poput djece, obraćamo joj se, molimo je, posebno je slavimo i danas kao Gospu od Zdravlja. Po svome odabranju, Marija je posvećena, prikazana Bogu, predodređena za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. U molitvi s Marijom promičemo dubinu Božje ljubavi i osjećamo svu obnoviteljsku snagu koja iz nje proizlazi.
Marija, znak je pouzdane nade i utjehe, jer uz njen zagovor i kad smo bolesni možemo biti radosni. Marijin život, od Betlehema do Kalvarije, kao i naš život nije bez boli, patnje, žrtava, ali oklijevala nije jer se hranila radošću i vjerom u Svevišnjeg.
Neka Marija bude naše ogledalo u kojega se trebamo svakodnevno ogledati i u kojem ćemo naći odsjaj istinske ljepote i sreće koja ispunja srce.
SVI SVETI
"Smiluj se Gospodine, narodu koji se zove imenom tvojim, Izraelu, kojeg si učinio prvijencem svojim, Jeruzalemu, prebivalištu svome. Ispuni Sion pjesmom u svoju hvalu i Svetište svoje slavom svojom". (Sir 36,11-13)
Blagdan Svih Svetih spomen je na sve kršćanske svece, poznate i nepoznate, na ono mnoštvo veliko iz svakoga naroda koje u radosti stoji pred licem "Jaganjca". Blagdan Svih Svetih poziv je svakom kršćaninu da u cjelokupnom svom životu bude dosljedan zakonima Božjim.
Isus blagoslivlja one koji u svom životu uozbiljuju čestitost, poslušnost, poniznost, iskrenost, milosrđe, one koji žive kako za sebe tako i za druge. " Oni blagoslov primaju od Gospodina i nagradu od Boga, Spasitelja svoga".
Svi Sveti, živi svjedoci novoga neba i nove zemlje, upravljaju naš pogled prema konačnom cilju za koji nas je Bog stvorio. iz smrti u život, iz prolaznosti u neprolaznost iz zavisnosti u slobodu djece Božje.
DUŠNI DAN
Jer tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima i pošto se raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na nebesima. Pokojničko predslovlje I
Smrt obilježava konac ovozemaljskog života i početak vječnog, duša se dijeli od propadljivog tijela. Ona se susreće s Bogom u posebnom sudu. Dan nakon proslavljene i hodočasničke, slavimo i čistilišnu crkvu u kojoj se neumrla ljudska duša priprema za sjedinjenje s vječnim i svetim. Tim dušama, koje kušnja ognja obvezuje na čišćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva posvećuje poseban spomen, potičući nas da se za njih molimo.
Dan je to kada obilazimo grobove naših najmilijih, znanih i neznanih ljudi, dan kada groblja ožive u bojama cvijeća i treptaju svijeća, a nadasve dan ispunjen molitvama koje će utihnuti tek na koncu vremena.
" Tada ćemo biti slobodni i vidjet ćemo,
vidjet ćemo i ljubit ćemo,
ljubit ćemo i zahvaljivat ćemo.
Gledaj, to će doći na kraju, na kraju bez kraja". ( Sv. Augustin)
LISTOPADSKA POBOŽNOST
"Sletite doli, anđeli,
svi sveti i sve svetice,
štovati blagdan veseli
od ružarija kraljice." (M. Čulić)
Zdravo Marijo, Majko Božja, prečasno blago čitavog svijeta .... (sv. Ćiril Aleks.)
Marija, Majka svih majki, Marija toliko ponizna, a toliko uzvišena. Marija, milosti puna, puna ljubavi za svakoga.
Moleći čudesnu molitvu krunice, častimo majku i razmatramo misterije našega spasenja, kako bismo od Isusa Krista izmolili pomoć koja nam je toliko potrebna i očuvali dosljednim naš kršćanski život.
"Svi, dakle, skupa primimo
sveti ružarij na vrime,
i u ružarij častimo
Majke Isusa sveto ime. (M. Čulić)
08.09 Rođenje BDM - Mala Gospa
"Neprijateljstvo ja zamečem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina; on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu" (Post 3,15)
Tko je ta žena određena da se suoči sa Sotonom? To je Marija, proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom danom našim praroditeljima kad su sagriješili. To je Marija koja kaže: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi" (Lk 1,38)
Danas, radujemo se ljudskom stvorenju koje nije takla sjenka grijeha. Božjom milošću, Marija je bezgrješna od rođenja.
Marija, početak je obnove čovječanstva, siguran znak koji svi tražimo. Ujedinjena s Bogom, oslobođena je napasti praznih i prolaznih idola od rođenja preko današnjih dana do svršetka svijeta.
Rođenjem Marije, počelo je naše spasenje. Marija traži da je slijedimo, da i mi kažemo svoje "DA" Bogu kako bi nam umnožio radost, učvrstio nadu, vratio smiješak svojim beskrajnim milosrđem.
Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,
K o pomoć ište bez tebe, taj sprema
na let se, a za nj krila ne imade.
(D. Alighieri, Božanstvena komedija, Raj XXXIII)
Sv. Misa na Kapelici u 10.30
Korizma 2013.
Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije. Koliko ćemo se više sada, pošto smo opravdani krvlju njegovom, spasiti po njemu od srdžbe? Rim 5, 8-9
