BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM
Zdravo budi, Marijo, prejasna Zornice, istočnog bez grijeha začeta Djevice,
jer tebe vječni Bog odabra od vijeka za radost puka svog. (Zdravo budi Marijo)
Oci II vatikanskog Sabora uče nas: "Urešena već prvog časa svog začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna..."
Putovanje Došašća, stavlja pred nas lik Marije, remek djelo Božje milosti, univerzalnu Majku čovječanstva. Bezgrješnim začećem, čovječanstvo se ostvaruje onako kako ga je Bog zamislio. Marija je u potpunosti dio Božjeg nauma. Ne bi moglo biti Isusa, Spasitelja, da njegova Majka nije tu. Božje djelo traži i ljudsku suradnju - koju nikada ne zanemaruje - i ta ljudska suradnja ima ime: Bezgrješno začeće. To je Advent koji za nas mora biti obraćenje, poziv na slobodu u nerazdvojnom odnosu s milošću.
Marija, kći sionska, od prvoga je časa svoga života, od samoga začeća slobodna od svakoga grijeha. Roditelji su joj darovali naravni život, a Bog joj je dao i svoj nadnaravni. "Božja se riječ pokazuje kao sjemenka"(R. Laurentin). Marija postaje "Božji narod" koji donosi plod po Božjoj milosnoj snazi. (Kći sionska - J. Ratzinger)
Svako ljudsko biće čim se začne, opterećeno je iskonskim grijehom. Bogočovjek, Isus Krist preuzeo je na sebe odgovornost za sve ljudske grijehe - u svojoj ih je smrti usmrtio. Otkupio nas je od robovanja grešnosti. Otkupljenje je na Mariju unaprijed primjenjeno, na nju nije prešao praroditeljski grijeh. Po tome se i njezino začeće zove bezgrešnim.
" Koje Bog predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova. Koje pak predodredi, te i pozva; koje pozva te i opravda, koje opravda te i proslavi. ( Rim 8,29-30)
Marija je slobodna jer joj Bog daje slobodu. Ona je početak obnove čovječanstva i siguran znak kojega svi tražimo. Marija, jedina, najljepša, najsvetija, najmilija od svih stvorova. " Raduj se jer si puna milosti!"
U svijetu u kojem živimo zaslijepljeni smo ohološću, materijalizmom, hedonizmom, ne prepoznajemo bližnje, pred sebe stavljamo "imati", a ne "biti". Bog nam je tu negdje, kad nam zatreba. No, Marija, ponizna službenica u kojoj nije bilo ni najmanje sjene grijeha, pouzdala se u Boga, u njegovu milost. Neopterećena ovozemaljskim, kaže mu svoje "DA"da postane blagovjesnicom Mira Božjega.
Papa Pio IX, 8. prosinca 1854. proglasio je dogmu o Bezgrješnom začeću BDM.
Na dan Blagovijesti, kada je vječna Riječ - postala Tijelom - 25.ožujka 1858. godine, na Bernardičino pitanje upućeno "Gospođi" da kaže kako se zove, BDM je raširila ruke, spustila ih i sklopila. Lice joj je bilo ozbiljno. Pogledala je u nebo i rekla: " Ja sam Bezgrješno Začeće."
Četiri godine prije toga u Rimu je papa Pio IX. proglasio dogmu za koju Bernardica tada nije ni znala. 1933. godine, na blagdan Bezgješnog Začeća, Bernardica, djevojčica siromašna, neprimjetna koja je bila smještena u središte ostvarenja čudesnog Božjeg nauma, proglašena je svetom.
ADVENT - DOŠAŠĆE
Od Jude žezlo se kraljevsko ni palica vladalačka od nogu njegovih udaljiti neće dok ne dođe onaj koji će se poslati: on je iščekivanje naroda. (Post 49,10)
Došašćem, vremenom radosne nade, započinjemo novo liturgijsko vrijeme koje nas pripravlja na slavlje rođenja Gospodina našega Isusa Krista i na onaj konačni susret s Gospodinom koji će se dogoditi na svršetku svijeta kada će se pojaviti kao Kralj svega stvorenoga i kao Sudac svih ljudi. Isus neprestano dolazi pred vrata ljudskih srdaca i očekuje da mu se čovjek u vjeri, nadi i ljubavi otvori kako bi ga on obogatio svojim milosrđem i blagošću. On nam dolazi kroz svoju Riječ, kroz sakramente, vidljive znakove njegove milosti.
Uzevši ljudsko tijelo i postavši nam jednak u svemu osim u grijehu, Isus se pojavljuje kao Svjetlo svijeta na prosvjetljenje svakog čovjeka. Oni koji ga prime postaju djeca Božja.
Došašće je i pokorničko vrijeme koje nam je darovano da okajemo svoje grijehe i da činimo djela milosrđa kako bismo iskreno, čista srca primili Betlehemsko djetešce. Bdijmo; " vrijeme je da se oda sna prenemo jer nam je spasenje bliže nego kad povjerovasmo. (Rim 13, 11)
Došašće je vrijeme za ponovno otkrivanje nade koja je usidrena u Kristu. Recimo Gospodinu DA jer nam se On nudi kao Put, Istina i Život.
Kako bismo se što bolje pripravili za dolazak Djeteta, određene su četiri nedjelje, četiri nedjelje sabranosti u kojima ćemo "protresti" breme našeg života, naše srce i naše duše.
Sam Bog mira neka vas posvema posveti i cijelo vaše biće - duh vaš i duša i tijelo - neka se besprijekornim, savršenim sačuva za Dolazak Gospodina našega Isusa Krista. Vjeran je Onaj tko vas poziva: on će to i učiniti. ( 1Sol5, 23-24)
1. nedjelja Došašća - prorok Jeremija daje nadu vjernicima da svoju nagradu i vjernost ne očekuju na zemlji, nego od jedinoga, Pravednoga, Boga jer Bog ostaje vjeran dovijeka.
2. nedjelja Došašća - Gospodin će ipak doći posred Izraela no potrebno je pripraviti mu put, poravniti staze, pripremiti srca. Evanđelje stavlja pred nas Ivana Krstitelja, preteču Isusa koji nas vodom čisti, ispire od ispraznosti ovoga svijeta.
3. nedjelja Došašća - radosna nedjelja, Gaudete, božanska radost koja mora prebivati u našim srcima, zaslugom Duha Svetoga. Radost jer smo Kristova djeca, jer Gospodin dolazi među nas.
Stoga, ne bojmo se otvoriti vrata Kristu, kako bi se svaka praznina naše duše ispunila milošću i toplinom prema bratu čovjeku da bismo poput bl. Majke Terezije mogli reći. " Ako ikad postanem sveta - zacijelo ću biti svetica "tame". Trajno ću biti odsutna s neba da bih palila svjetlo onima koji su na zemlji u tami".
4. nedjelja Došašća - Krist je obznanjen, dolazi k nama, Emanuel - s nama Bog. Iz djevičanskog krila niknuo je cvijet - Gospodin naš Isus Krist!
