PEPELNICA - KORIZMA
MOJ BOG
Našao sam ga i On je našao mene
moj Bog koji me voli
Našli smo se tražeći jedan drugog
i našao sam ga u sebi jer živi u meni i za me
i ja se u njemu radujem
Od iskona smo skupa
i do konca bit će mi pratilac moj Bog. (J. Pupačić)
" Ti, Gospodine, ostaješ dovijeka (Ps33,11) ali se nećeš dovijeka gnjeviti na nas (Ps85,6) jer si se smilovao prahu i pepelu i udostojao si se pred licem svojim ponovno oblikovati izobličenost moju." (Sv. Augustin - Misli)
Korizma, liturgijsko je vrijeme u kojemu crkva svake godine na obnovljeni način, poziva svoje vjernike da se u vremenu od četrdeset dana postom, pokorom, molitvom, suživljeni s Kristom, pripremimo za pashalni misterij.
Korizma započinje Pepelnicom, Čistom srijedom. Pepeo, kojega dobijemo od maslinovih grančica iz prethodne godine, simbol je pokore, poniznosti i žrtve. Dok nas svećenik u znaku križa pepeli, slušamo riječi: " Obratite se i vjerujte evanđelju." (Mk1,15)
Obratiti se, znači dozvoliti da nas osvoji Isus, te se s njime "vratimo" Ocu. Korizmeni hod obraćenja postaje prava prigoda, " milosno vrijeme" da obnovimo svoje sinovsko predanje i da oživotvorimo ono što nam Isus neprestano ponavlja: " Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom." (Mk 8,34)
Korizma je buđenje života, ona nosi novu nadu u čovjekov život. To je vrijeme ozdravljenja čovjekove duše, preispitivanja vlastite savjesti, discipline tijela i duha, vrijeme u kojemu trebamo izići iz opsjene samodostatnosti, zatvorenosti, vlastite bijede i težiti Božjemu oprostu i prijateljstvu.
Korizma je spomen na četrdeset dana koje je Isus proveo u pustinji, Mojsije na Sinaju i Ilija na Horebu. Broj 40 biblijski je broj koji označava puninu vremena, savršenstvo, naše određenje, nebo i nebesku proslavu kod Oca i Sina i Duha Svetoga.
U korizmenom vremenu Crkva, slušajući Evanđelje, predlaže neka posebna djela koja prate vjernike na putovanju nutarnje obnove:
Molitva - čini naš post ugodnim Gospodinu i daje mu spasenjski učinak. Molitva u Korizmi treba biti ustrajnija, pouzdanija. Molitva daje životu snažni ton i postaje spona neba i zemlje
Post- po Kristovu primjeru, post je najosnovniji element vršenja korizme. Post je uspostavljen za ozdravljenje duše i tijela. Njime krotimo poroke i postajemo gospodari tijela. " Posti se dok traje borbena patnja. Tko kreće u boj, uzdržava se od svega (1Kor 9,25). Hrana se ostavlja za mirnodopsku nadu. Mir neće biti potpun dok naše tijelo - čije otkupljenje čekamo - ne obuče besmrtnost. (Sv. Augustin)
Milostinja - Pod milostinjom treba shvatiti sva djela milosrđa prema bližnjemu, to znači davati i opraštati. Gospodinovo milosrđe je izljev dobročinstava jer " Dobri, podnosite zle. Zli neka se promijene i nasljeduju dobre. Svi, ako je moguće, pripadajmo Bogu. U Božjemu milosrđu svi izbjegnimo zloću ovoga svijeta" (Sv. Augustin)
KRIŽNI PUT - VIA CRUCIS
Pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka osude na smrt do polaganja Tijela u grob. Put je obilježen s 14 postaja, a svaka postaja označava biblijski događaj Isusove muke.
" Tko se mene zastidi pred ljudima, i njega će se Sin čovječji stidjeti pred Božjim anđelima. ( Mk8,38) Ne srami se , dakle, poruge križa koji je sami Bog za te bez oklijevanja uzeo.( Sv. Augustin)
I SUĐENJE
Da. Kriv sam. - Pilate, ne peri.
Krv moja ne će ostati na tebi.
Svog Judu ja sam nosio u sebi;
A nevjeru u svojoj rađah vjeri.
II KRIŽ
Nemojte za me križ u šumi sjeći!
Hoću da umre jadna put mi ova
Na drvu, što je od mojih gr´jehova
Građeno! Za se hoću jad još veći!
KRŠTENJE GOSPODINOVO
" Ili zar ne znate da smo svi koji smo kršteni u Krista Isusa u njegovu smrt kršteni? Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krštenju u smrt da bismo, kao što je Krist uskrsnuo od mrtvih Očevom slavom, i mi živjeli novim životom." (Rim6,3-4)
Ivan Krstitelj propovijedao je krst vodom kao znak kajanja za grijehe da bi pripravio dolazak Mesije. Ivanovo krštenje simbolizira novu stranicu nečijega života i življenja. Isus, bez grijeha želi primiti Ivanovo krštenje i postati nam u svemu jednak osim u grijehu i stoga je razumljivo Ivanovo odvraćanje Isusa jer Ivan ga vidi kao Jaganjca koji oduzima grijehe svijeta. Isus je novo Pashalno Janje Novoga saveza čijom smo krvlju otkupljeni i spašeni od smrti vječne. Isusovo krštenje izražava smisao njegova života - ispuniti svu pravednost, do smrti na križu, uzevši naše grijehe na sebe. "Isus postaje živim vrutkom koji i nas oživljava". (usp. Iv19, 34; Iv5,6, Duh liturgije)
Sakramentom krštenja, oblačeći Krista, postajemo Djeca Božja. Krst je početak, prvina Božjih darova kojim se napukle trske zacjeljuju, a stijenja raspiruju. Krštenjem, pritjelovljujemo se Kristovoj zajednici i postajemo dionici Kristova svećenstva.
Blagdanom Krštenja Gospodinovog završava se kratko ali vrlo intenzivno vrijeme božićnog otajstva.
SVI SVETI
Svet!
Podne je - svečani čas,
Na pragu kad stoji nebesa
Bog otac. - A svemir je vas
Hram blistav, i stabla bez sjene,
I duša bez žuči, i oči bez mrene,
A zemlja je puna čudesa,
čas sveti je to,
kad osjećam nit što me veže
Za izvor moj vječni, a k uvoru bježe
Sve moje gorčine .... (V. Nazor - Svet!)
Svi Sveti, blagdan je vječnosti, blagdan onih koji već žive u Bogu, iščekivanje vječnosti gdje ćemo konačno posjedovati blaženstvo i gdje ćemo se, u uzajamnoj ljubavi zauvijek klanjati tebi, Isuse Kriste, moj Spasitelju i Bože. (Tajni dnevnik Elisabeth Leseur)
Blagdan Svih Svetih, blagdan je svih ljudi koji su u svojem životu ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjem. Blagdan je to nebrojivog mnoštva iz svakog naroda, vjerujemo i iz našeg, koje je živjelo po Kristovim blaženstvima, mnoštva koje nije robovalo prolaznim dobrima nego onih koji su žeđali za pravdom, koji su trpjeli s obespravljenima i potlačenima i po kojima se Bog proslavio.
Bog s visina daje bogatstvo svoje milosti. Misao na sve svete potiče nas na razmišljanje kako naš život mora biti svet i dobar, shvaćen u funkciji budućega života. Svi Sveti su Krist, ne da bi nadmašili svojega učitelja nego da se suobliče s njime i da se na njima presijava Božje lice.
Šum. Glomot. - Sjaj novi dok mi rosi
na vjeđe, tvoj oro sve niže
Se spušta, sve brže, još bliže.
I hvata me, diže.
I k tebi me uzduhom nosi. ( Svet )
DUŠNI DAN
O Smrti, o Moći hladna, kruta i jaka.
Ti plijen svoj nikad ne pusti iz ruku;
i ne znamo da l onkraj šutnje i mraka
radost nam truješ il nam blažiš muku. (Vrata Smrti, V. Nazor)
Smrt obilježava konac zemaljskog života i početak vječnog, duša se dijeli od propadljiva tijela. Ona se susreće s Bogom u posebnome sudu.
Dan nakon proslavljene i hodočasničke, Crkva ima i čistilišnu u kojoj se neumrla duša priprema za sjedinjenje s vječnim i svetim.
Tim dušama, koje kušnja ognja obvezuje na čišćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva posvećuje poseban spomen, potičući nas da se za njih molimo.
Dan je to kada obilazimo grobove naših najmilijih, znanih i neznanih ljudi, dan je to kada groblja ožive u bojama cvijeća i treptaju svijeća, a nadasve dan ispunjen molitvama, uzdasima koji će utihnuti tek na koncu vremena.
" Tada ćemo biti slobodni i vidjet ćemo, vidjet ćemo i ljubit ćemo, ljubit ćemo i zahvaljivat ćemo. Gledaj, to će doći na kraju, na kraju bez kraja." (Sv. Augustin)
Božić - Rođenje Gospodinovo
Betlehem, ecce in hoc parvo terrae foramine
Caelorum Conditor natus est.
Hic involutus pannis
Hic visus a pastoribus
Hic demonstratus a stella
Hic adoratus a Magis.
-
Ovdje u Betlehemu,
U ovoj maloj rupi u zemlji,
Rodio se tvorac visina.
Ovdje je povijen u pelene,
Ovdje su ga vidjeli pastiri,
Ovdje je pokazan od zvijezde,
Ovdje su mu se poklonili mudraci.
Rođenje Isusa Krista početak je posebne povijesti odnosa između Boga i čovjeka. Bog dolazi k nama u ljudskom obličju i boravi među nama. Mi postajemo djeca Božja koja će biti preobražena u Božje savršenstvo i primiti puninu života. Bog postaje čovjekom da bi se čovjek pobožanstvenio.
U mrkloj noći koja se nadvila nad Betlehemom, upalilo se veliko svjetlo: Stvoritelj svega svijeta utjelovio se sjedinivši se nerazdruživo s ljudskom naravi, postavši: Bog od Boga, svjetlo od svjetla i istodobno čovjek, pravi čovjek. " Ovaj se neznatni i nemoćni čovjek objavljuje kao onaj istinski Moćni, kao Onaj o kojemu u konačnici sve ovisi". ( Benedikt XVI - Djetinjstvo Isusovo) Učinio se malenim da nas oslobodi težnji za veličinom, moći. Bogat božanstvom, za nas postade siromahom.
Bog je u svojoj svemogućnosti mogao na bezbroj načina poslati svojega Sina ali on je odlučio da se rodi od Marije i pravedna čovjeka Josipa, u obiteljskoj zajednici muškarca i žene. Time je Bog htio posvetiti i tu temeljnu ljudsku zajednicu kojoj povjerava svojega Sina.
Krist se rodio za nas i radi nas. Pozvani smo da u ovoj svetoj noći slavimo i svoj "rođendan" jer se i mi ove noći rađamo u nove ljude; Bog nas stvara iz ljubavi za ljubav. Krist se želi roditi u našemu srcu, u našoj duši, ako mu dopustimo, ako umremo grijehu, ako se obratimo, ako dopustimo da nas Božji duh prožme.
Koliko puta ti se za me rodio,
O malo d´jete Isuse!
Al nisam znao da, sin sunčev, silaziš
U tamnu jezgru zemljinu.
Da u njoj rasteš, da je griješ, oživiš .... ( V. Nazor: Božić)
Božić je blagdan mira, pomirenja, darivanja, prihvaćanja drugoga i drugačijega. Ivan Krstitelj nas upozorava da nam je " pripraviti put Gospodinu". Osloboditi nam je mjesto za božićno novorođenče, u nama, u našem svakodnevnom životu. Kad se Isus rodio, anđeli su pjevali Slava Bogu na visini i navijestili na zemlji mir ljudima dobre volje. Nek se raduje pravednik jer se približava pobjedi, nek se veseli i grešnik jer je pozvan na oproštenje, nek kliče od radosti i nekršteni jer je pozvan na život! Božićno dijete nam svojom prisutnošću uljepšava dušu, resi je svojim milostima, pali slamu naših nesavršenosti i pripravlja ju u mekani ležaj za svoje presveto tijelo.
Danas, prolazimo kroz turobno vrijeme s bezbroj izazova. Ratovi, posebno Ukrajina, Sveta zemlja, nepravda, neimaština, bolesti, krivovjerja. Sjetimo se starijih, osamljenih, napuštenih, ljudi na margini. Dopustimo da svjetlo rođenoga Djeteta uđe u svaku kuću, u svako srce i donese nam nadu i vjeru u bolje sutra.
Al noćas ja te osjećam u sebi,
O malo d´jete Isuse!
Na dvoru noć je najcrnja.
I smetovi se valjaju
po mojoj stazi. ( V Nazor: Božić)
SRETAN I OD BOGA BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ!
SV. AUGUSTIN
Nado moja od mladosti moje (Ps71,5). Hodio sam po tminama i po sklisku putu tražeći Te izvan sebe i nisam mogao naći Boga srca moga (Ps73,26). Dopro sam u bezdan morski (Ps68,23), ali nisam imao pouzdanja i gubio sam nadu da ću naći istinu.
Sv. Augustin , obraćenik, uz sv. Grgura, Ambrozija, Jeronima, jedan od najvećih filozofa i teologa kršćanstva.
Njegova teologija nemjerljivo je blago koje je kroz povijest oplemenjivalo misli kršćanskih umova. U mladosti podan raskalašenom životu, po usrdnim molitvama svoje majke, sv. Monike, doživio je obraćenje najviše zahvaljujući sv. Ambroziju. " Već je naime čas da se probudite od sna .... Svucimo dakle sa sebe djela tame, a obucimo se u oružje svjetla!
Augustin se odazvao Božjem glasu. Književni i znanstveni radovi tog genijalnog analitičara i poznavatelja čovjeka udarili su pečat filozofiji i teologiji sljedećih stoljeća. Od njegovih 113 knjiga, najpoznatije su : Ispovijesti i O Božjoj državi. Bio je jedan od najdarovitijih propovjednika svih vremena i hrabro je suzbijao krivovjerja.
