Božić - Rođenje Gospodinovo

 

 

 

 

Betlehem, ecce in hoc parvo terrae foramine

Caelorum Conditor natus est.

Hic involutus pannis

Hic visus a pastoribus

Hic demonstratus a stella

Hic adoratus a Magis.

            -              

Ovdje u Betlehemu,

U ovoj maloj rupi u zemlji,

Rodio se tvorac visina.

Ovdje je povijen u pelene,

Ovdje su ga vidjeli pastiri,

Ovdje je pokazan od zvijezde,

Ovdje su mu se poklonili mudraci.

 

         Rođenje Isusa Krista početak je posebne povijesti odnosa između Boga i čovjeka. Bog dolazi k nama u ljudskom obličju i boravi među nama. Mi postajemo djeca Božja koja će biti preobražena u Božje savršenstvo i primiti puninu života. Bog postaje čovjekom da bi se čovjek pobožanstvenio. 

             U mrkloj noći koja se nadvila nad Betlehemom, upalilo se veliko svjetlo: Stvoritelj svega svijeta utjelovio se sjedinivši se nerazdruživo s ljudskom naravi, postavši: Bog od Boga, svjetlo od svjetla i istodobno čovjek, pravi čovjek. " Ovaj se neznatni i nemoćni čovjek objavljuje kao onaj istinski Moćni, kao Onaj o kojemu u konačnici sve ovisi". ( Benedikt XVI - Djetinjstvo Isusovo) Učinio se malenim da nas oslobodi težnji za veličinom, moći. Bogat božanstvom, za nas postade siromahom.

Bog je u svojoj svemogućnosti mogao na bezbroj načina poslati svojega Sina ali on je odlučio da se rodi od Marije i pravedna čovjeka Josipa, u obiteljskoj zajednici muškarca i žene. Time je Bog htio posvetiti  i tu temeljnu ljudsku zajednicu kojoj povjerava svojega Sina. 

Krist se rodio za nas i radi nas. Pozvani smo da u ovoj svetoj noći slavimo i svoj "rođendan" jer se i mi ove noći rađamo u nove ljude; Bog nas stvara iz ljubavi za ljubav. Krist se želi roditi u našemu srcu, u našoj duši, ako mu dopustimo, ako umremo grijehu, ako se obratimo, ako dopustimo da nas Božji duh prožme.

Koliko puta ti se za me rodio,

O malo d´jete Isuse!

Al nisam znao da, sin sunčev, silaziš

U tamnu jezgru zemljinu.

Da u njoj rasteš, da je griješ, oživiš .... ( V. Nazor: Božić)

Božić je blagdan mira, pomirenja, darivanja,  prihvaćanja drugoga i drugačijega. Ivan Krstitelj nas upozorava da nam je " pripraviti put Gospodinu". Osloboditi nam je mjesto za božićno novorođenče, u nama, u našem svakodnevnom životu. Kad se Isus rodio, anđeli su pjevali Slava Bogu na visini i navijestili na zemlji mir ljudima dobre volje. Nek se raduje pravednik jer se približava pobjedi, nek se veseli i grešnik jer je pozvan na oproštenje, nek kliče od radosti i nekršteni jer je pozvan na život! Božićno dijete nam svojom prisutnošću uljepšava dušu, resi je svojim milostima, pali slamu naših nesavršenosti i pripravlja ju u mekani ležaj za svoje presveto tijelo.   

Danas, prolazimo kroz turobno vrijeme s bezbroj izazova. Mnogi su izgubili svoje najmilije, vidimo naše sestre, liječnike, pomoćno osoblje pod ogromnim pritiskom. I sami smo izloženi pritiscima odredbi, emotivniji smo, socijalno osjetljiviji. Sjetimo se starijih, osamljenih, napuštenih, ljudi na margini. Dopustimo da svjetlo rođenoga Djeteta uđe u svaku kuću, u svako srce i donese nam nadu i vjeru u bolje sutra.

Al noćas ja te osjećam u sebi,

O malo d´jete Isuse!

Na dvoru noć je najcrnja.

I smetovi se valjaju 

po mojoj stazi. ( V Nazor: Božić)

 

SRETAN I OD BOGA BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ!

  

 

SVI SVETI


 

 

Svet!

Podne je - svečani čas,

Na pragu kad stoji nebesa

Bog otac. - A svemir je vas

Hram blistav, i stabla bez sjene,

I duša bez žuči, i oči bez mrene,

A zemlja je puna čudesa,

čas sveti je to,

kad osjećam nit što me veže

Za izvor moj vječni, a k uvoru bježe

Sve moje gorčine ....    (V. Nazor - Svet!)

 

           Blagdan Svih Svetih, blagdan je svih ljudi koji su u svojem životu ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjem. Blagdan je to nebrojivog mnoštva iz svakog naroda, vjerujemo i iz našeg, koje je živjelo po Kristovim blaženstvima, mnoštva koje nije robovalo prolaznim dobrima nego onih koji su žeđali za pravdom, koji su trpjeli s obespravljenima i potlačenima i po kojima se Bog proslavio. 

Bog s visina daje bogatstvo svoje milosti. Misao na sve svete potiče nas na razmišljanje kako naš život mora biti svet i dobar, shvaćen u funkciji budućega života. Svi Sveti su Krist, ne da bi nadmašili svojega učitelja nego da se suobliče s njime i da se na njima presijava Božje lice.

Šum. Glomot. - Sjaj novi dok mi rosi

na vjeđe, tvoj oro sve niže

Se spušta, sve brže, još bliže.

I hvata me, diže.

I k tebi me uzduhom nosi. ( Svet )

 

DUŠNI DAN

 

 

O Smrti, o Moći hladna, kruta i jaka.

Ti plijen svoj nikad ne pusti iz ruku;

 i ne znamo da l onkraj šutnje i mraka

radost nam truješ il nam blažiš muku.   (Vrata Smrti, V. Nazor)

 

Smrt obilježava konac zemaljskog života i početak vječnog, duša se dijeli od propadljiva tijela. Ona se susreće s Bogom u posebnome sudu. 

Dan nakon proslavljene i hodočasničke, Crkva ima i čistilišnu u kojoj se neumrla duša priprema za sjedinjenje s vječnim i svetim.

Tim dušama, koje kušnja ognja obvezuje na čišćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva posvećuje poseban spomen, potičući nas da se za njih molimo.

Dan je to kada obilazimo grobove naših najmilijih, znanih i neznanih ljudi, dan je to kada groblja ožive u bojama cvijeća i treptaju svijeća, a nadasve dan ispunjen molitvama, uzdasima koji će utihnuti tek na koncu vremena.

" Tada ćemo biti slobodni i vidjet ćemo, vidjet ćemo i ljubit ćemo, ljubit ćemo i zahvaljivat ćemo. Gledaj, to će doći na kraju, na kraju bez kraja." (Sv. Augustin)

16.srpnja GOSPE OD KARMELA


 

 

Blagdan Blažene Djevice Marije, Gospe od Karmela, proglašen je 1726. za cijelu crkvu. Karmel, gora u Izraelu, na kojoj je sv. Ilija, prorok, propovijedao i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga, Jahve.

Pučka pobožnost štovanja Gospe Karmelske nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelskoga reda.Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija i tom prigodom dala mu škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umro , biti pošteđen muke u paklu. Na Karmelu su u XII stoljeću boravili eremiti koji su štovali Gospu. Mnoge od njih u XIII stoljeću otjerali su muslimani te su utočiste potražili u Europi.

Papa je odobrio mušku i žensku granu reda. U XVI stoljeću mušku je granu obnovio sv. Ivan od Križa, a žensku sv. Terezija Avilska, utemeljiteljica bosonogih karmelićanki, crkvena naučiteljica. 

" Sve što je od Boga, pružalo mi je veliko zadovoljstvo ali svijet me je sputavao." (sv. Terezija)

Sv. Terezija, kćerka Crkve, sveta je cijelim svojim životom. Po uzoru blažene Gospe, Majke Karmelske, Terezija provodi život molitve i razmatranja božanskih istina. Ona duboko proživljava Evanđelje i prvotno pravilo svoga reda. Njen ideal je: Biti savršena koliko je to moguće. Želi postići savršenost savršenosti i nije mogla podnijeti da netko - u nebu -ljubi Boga više od nje. Ona je svjedok nadnaravnih stvarnosti, milosti, svetosti u kršćanskome životu, što i nama danas treba biti duhovna potreba.

U našoj župi, blagdan Gospe Karmelske, štuje se u Sapinim Docima. Procesija i Sv. Misa  u 10.30!

SV. AUGUSTIN


 

 

 

 

Nado moja od mladosti moje (Ps71,5). Hodio sam po tminama i po sklisku putu tražeći Te izvan sebe i nisam mogao naći Boga srca moga (Ps73,26). Dopro sam u bezdan morski (Ps68,23), ali nisam imao pouzdanja i gubio sam nadu da ću naći istinu.

Sv. Augustin , obraćenik, uz sv. Grgura, Ambrozija, Jeronima, jedan od najvećih filozofa i teologa kršćanstva.

Njegova teologija nemjerljivo je blago koje je kroz povijest oplemenjivalo misli kršćanskih umova. U mladosti podan raskalašenom životu, po usrdnim molitvama svoje majke, sv. Monike, doživio je obraćenje najviše zahvaljujući sv. Ambroziju. " Već je naime čas da se probudite od sna .... Svucimo dakle sa sebe djela tame, a obucimo se u oružje svjetla!

Augustin se odazvao Božjem glasu. Književni i znanstveni radovi tog genijalnog analitičara i poznavatelja čovjeka udarili su pečat filozofiji i teologiji sljedećih stoljeća. Od njegovih 113 knjiga, najpoznatije su : Ispovijesti i O Božjoj državi. Bio je jedan od najdarovitijih propovjednika svih vremena i hrabro je suzbijao krivovjerja. 

SV. IVAN KRSTITELJ


 

 

" Iz Davidova potomstva izvede Bog po svom obećanju Izraelu Spasitelja Isusa. Pred njegovim je dolaskom Ivan propovijedao krštenje obraćenja svemu narodu izraelskomu. A kad je Ivan dovršavao svoju trku, govoraše: " Nisam onaj za koga me vi držite. Nego, za mnom, evo , dolazi Onaj komu ja nisam dostojan odrješiti obuće na nogama." (Dj13, 23-25)

Sv. Ivan Krstitelj, zadnji je od velikih proroka Staroga zavjeta koji je neposredno " pripravio put Gospodinu". Na svijet je došao u Aim Karimu kod Jeruzalema od ostarjelih roditelja, Zaharije i Elizabete, čudom. Čudno je i živio cijeloga života, u samoći, u pustinji hraneći se skakavcima i divljim medom. 

" A ti dijete, prorok ćeš se Svevišnjeg zvati jer ćeš ići pred Gospodinom da mu pripraviš puteve ...." Navršivši 30 godina, povukao se u pustinju, moleći u pokori. Otuda je odlazio u Jeruzalem i na rijeku Jordan navješćujući Spasiteljev dolazak. Propovijedao je pun zanosa i ozbiljnosti, krsteći obraćenike. I samoga Isusa krstio je govoreći: " To je Jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta." On je Sin Božji.

Svjedočeći za istinu, nije štedio ni vlastita života. I danas, svjedočanstvo sv. Ivana živo je. Ubojstvo, eutanazija, istospolne zajednice, manipuliranje ljudskim genima, gdje nas to sve vodi?! Ivan nas je učio da poštujemo Božji zakon, a njegovo djelo nastavlja Crkva. 

Ivanova vjernost i neustrašivost danas nam je itekako potrebna, posebno u odgoju djece. On je dosljedan borac za Božju čast i čovjekovo spasenje. Sam Isus nazvao ga je najvećim rođenim od žene. (usp. Lk 7,28)

 

IZNIMNO, SV. MISA ĆE BITI 23.6!

Razni sadržaji

Tuesday the 9th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017