Došašće - Advent
U one dane i u vrijeme ono, podići ću Davidu izdanak pravedni, on će zemljom vladati po pravu i pravici. ( Jer 33,15)
Započinje vrijeme Došašća, vrijeme u kojemu iščekujemo dolazak Gospodina našega Isusa Krista. Riječ se utjelovila u našu povijest i tako zauvijek zapečatila novi savez između Neba i zemlje.
Advent je vrijeme radosnog iščekivanja Mladoga Sunca, vrijeme u kojem odzvanja krik Crkve, Nevjeste koja u Duhu poziva: Dođi Gospodine Isuse, Marana tha! To je vrijeme u kojem razmatramo nevidljivu stvarnost, Boga, kad će Nebo sići na zemlju i anđeli pjevati: " Slava Bogu u visinama i na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim. (Lk 2,14)
Advent nije samo liturgijsko slavlje, bogoslužje nego i bratoslužje jer čovjek najprije doživljava svoje obraćenje Bogu, a onda i bratu čovjeku. Tijekom ovih tjedana Adventa možemo se iskreno zapitati: Očekujemo li Gospodina, da ili ne? Želimo li ga doista susresti? Odgovori na ova pitanja rađaju se iz našeg svakodnevnog življenja, naše vjere, pouzdanja...
U crkvi se postavljaju četiri adventske svijeće koje označuju četiri nedjelje. Prva je proročka, na spomen proroka koji su prorekli rođenje Spasitelja, druga - betlehemska, označava da su svi narodi pozvani na spasenje. Treća je svijeća pastira koji su se prvi došli pokloniti novorođenom Djetetu, a četvrta je svijeća anđela kao podsjetnik na Radosnu vijest koju su navijestili u božićnoj noći.
Duhovni put Adventa obilježavaju i četiri adventske osobe; Izaija - prorok velike nade " Sam će vam Gospodin dati znak, evo Djevica će začeti i roditi sina i zvat će se Emanuel" (Iz7, 10-17); Ivan Krstitelj, preteča, Glas koji viče u pustinji; Marija, ikona Došašća, koja nam u svojoj neznatnosti rađa Mesiju, Spasitelja i po kojoj ulazimo u Božićno otajstvo i Josip, sin Davidov koji će Sinu Božjem nadjenuti ime, Isus!
Čuj jasni glas odjekuje, Nek duh se diže klonuli
U tami nas opominje: Nek praha više ne grli,
Oda sna se trgnite, U visu nova zvijezda sja,
S nebesa Isus dolazi. Od rana da nas ozdravlja.
BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM
Zdravo budi, Marijo, prejasna Zornice, istočnog bez grijeha začeta Djevice,
jer tebe vječni Bog odabra od vijeka za radost puka svog. (Zdravo budi Marijo)
Oci II vatikanskog Sabora uče nas: "Urešena već prvog časa svog začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna..."
Marija, kći sionska, od prvoga je časa svoga života, od samoga začeća slobodna od svakoga grijeha. Roditelji su joj darovali naravni život, a Bog joj je dao i svoj nadnaravni. "Božja se riječ pokazuje kao sjemenka"(R. Laurentin). Marija postaje "Božji narod" koji donosi plod po Božjoj milosnoj snazi. (Kći sionska - J. Ratzinger)
Svako ljudsko biće čim se začne, opterećeno je iskonskim grijehom. Bogočovjek, Isus Krist preuzeo je na sebe odgovornost za sve ljudske grijehe - u svojoj ih je smrti usmrtio. Otkupio nas je od robovanja grešnosti. Otkupljenje je na Mariju unaprijed primjenjeno, na nju nije prešao praroditeljski grijeh. Po tome se i njezino začeće zove bezgrešnim.
" Koje Bog predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova. Koje pak predodredi, te i pozva; koje pozva te i opravda, koje opravda te i proslavi. ( Rim 8,29-30)
Marija je slobodna jer joj Bog daje slobodu. Ona je početak obnove čovječanstva i siguran znak kojega svi tražimo. Marija, jedina, najljepša, najsvetija, najmilija od svih stvorova. " Raduj se jer si puna milosti!"
U svijetu u kojem živimo zaslijepljeni smo ohološću, materijalizmom, hedonizmom, ne prepoznajemo bližnje, pred sebe stavljamo "imati", a ne "biti". Bog nam je tu negdje, kad nam zatreba. No, Marija, ponizna službenica u kojoj nije bilo ni najmanje sjene grijeha, pouzdala se u Boga, u njegovu milost. Neopterećena ovozemaljskim, kaže mu svoje "DA"da postane blagovjesnicom Mira Božjega.
Papa Pio IX, 8. prosinca 1854. proglasio je dogmu o Bezgrešnom začeću BDM.
