BOŽIĆ - Svetkovina rođenja Gospodina našega Isusa Krista

 Jaslice

Bog Sina svog jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu... I mi smo vidjeli i svjedočimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta. (1Iv4,9.14)

I doista, Isus je došao na svijet kako bi bio naš brat, kako bismo postali sinovi i kćeri Božji, subaštinici Kristovi, pozvani na vječni život, na zajedništvo s Bogom, lice u lice.

Ant. Pastiri, recite, koga to vidjeste? Recite nam: tko se to na zemlji pojavi? Novorođenoga vidjesmo i zborove anđeoske gdje Boga slave, aleluja!

Božić je svetkovina svega svijeta, blagdan je to koji pjeva o daru života, o susretu s novorođenim Djetetom koje plače u hladnoj spilji u Betlehemu - Betlehem, ecce in hoc parvo terrae foramine- susret s utjelovljenom Božjom riječi, vječnim spasenjem. " Et verbum caro factum est et habitavit in nobis" I Riječ tijelom postade i nastani se među nama. (Iv1,14)

U mrkloj , hladnoj noći nad Betlehemom se pojavilo veliko svijetlo. Stvoritelj i Spasitelj svijeta došao je među nas kao ponizno dijete da pobijedi našu oholost, duhovnu bijedu, da prosvijetli naš život, da omekša " slamu naših nesavršenosti i promijeni je u mekani ležaj za svoje presveto tijelo" (Ivan XXIII Dnevnik duše)

" Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim."

Dječak iz Betlehema neopozivi je dokaz Božje ljubavi prema ljudima. Nema više Židova i pogana, naroda objave i onih kojima je objava uskraćena. Svi su miljenici Božji jer ih Bog ljubi u svome Sinu koji je čovjekom postao. Mali Božić donosi nam život vječni. U njemu se skriva svjetlo svijeta, Istina, Kruh živi, Pastir dobri.

On je s nama u sve dane, kroz sve vrijeme. On je naša radost, smisao našega života. Dođi Isuse, čekamo te!

A iznad svega uzdiže se Marija, majka Gospodinova, ogledalo svetosti. Potpuno prožeta Božjom riječi, ona može postati kolijevka utjelovljene Riječi.

Božić, to nedokučivo otajstvo, najradosniji je blagdan kršćanskoga svijeta. Božić je evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti, blagdan mira, blagdan obnove naše duše, naše vjere, posveta naših obitelji.

Stoga, u radosti i vjeri, poželimo jedni drugima: 

SRETAN I OD BOGA BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ!

SVETKOVINA KRISTA KRALJA

 Rasprši tamu poganstva , razbistri i otkloni lažno svjetlo krivovjerja. neka ti svi narodi služe, neka te ljube i neka kliču svom Gospodinu: " Tvoja je snaga i tvoje je kraljevstvo u vijeke!" (usp Otk12,10)

Rafael - Disputa o sakramentu, detalj

Svetkovinom Krista Kralja završava crkvena godina. 

Kraljevstvo Kristovo nije od ovoga svijeta. Ti nisi kralj koji ima vojsku, ti nisi kralj koji čezne za vlašću. Ti nisi kralj koji pobjeđuje nasiljem, mržnjom i oružjem. Ti nisi kralj kojemu nitko ne može suditi, ti nisi kralj koji umire i čije ime nestaje u ropotarnici povijesti.

Ti si Alfa i Omega, početak i svršetak, ti si Svevladar. Moć tvojega kraljevstva je istina i ljubav, ljubav prema svima ma koliko te mrzili, prezirali. Ti si Onaj koji je za nas umro i uzašao na nebo, Onaj u kojemu žive sve naše nade i naše spasenje. 

Danas kraljevi zemlje za te ne mare, ne priznaju te, u lice ti sasiplju žalosnu faraonovu riječ: Ja toga Gospoda ne znam, niti ću mu služiti!" ( usp Izl 5,2)

Svetkovina Krista Kralja objava je kraljevstva nebeskog i vječnog, kraljevstva istine i pravde, stvaranja novoga čovječanstva, Crkve Kristove u kojoj ćemo kršćanskom kušnjom, preko križa, mučeništva ponovno postati jedno s Bogom, najvišom i prvom istinom.

Križ je njegovo prijestolje s kojega svijet privlači k sebi. "Križu odozgo dolijeće slatkoća, u križu je snaga srca, u križu je radost duha. U križu je najveća krepost, u križu je savršenstvo svetosti." (Nasljeduj Krista)

 

Svetkovinom Krista Kralja, ujedno se zaključuje Godina vjere koju je 11.listopada 2012. proglasio, sada papa u miru, Benedikt XVI.

" Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" ( Mt28, 19-20)


To je poslanje koje je Isus povjerio svojim apostolima, to je poslanje Crkve. crkva čuva tu svetu Predaju, s ljubavlju o njoj razmišlja i dijeli je ljudima, jučer-danas-sutra.

Godina vjere poziva nas da se ponovo obratimo Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta.

Naš je život na ovome svijetu prolazan. jedini je vječan Bog bez kojega za čovjeka nema prave radosti.

Stoga, Godina vjere nam je bila poticaj da obnovimo naše svjedočenje vjere i da nastavimo živjeti ljepotu i radost pripadnosti Kristu.

No, kako kaže sv. Ignacije Loyolski: " Prije napada đavao istraži, s koje je strane čovjek slabiji i nemarniji, a tada upravi onamo bojne strojeve, ondje ga pritisne."

Da, i na nas upravljaju putem medija bojne strojeve napunjene otrovnim riječima. Ali mi "znamo kome smo povjerovali!" Kristu, Sinu Božjemu.

U svijetu u kojemu živimo vrši se ljudska volja: volja roditelja, učitelja, političara koji donose zakone. ne pitaju se svi je li ono što oni odlučuju u skladu s Božjom voljom. Vidimo svakodnevno što nam se nameće i čime nas zatupljuju. Upiremo pogled u Isusa koji je za sebe rekao: "Jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla i dovršiti djelo njegovo." (Iv4, 34)

 

PRIKAZANJE BDM - GOSPE OD ZDRAVLJA

 

"Tko je ova koja dolazi kao što zora sviće, lijepa kao mjesec, sjajna kao sunce"? (Pj6,10)

Gospe od zdravlja

Ta žena koju proroci Staroga Zavjeta navještaju je Marija, Majka, službenica Gospodnja, žena čije je čitavo biće okrenuto Crkvi, djelu njezina sina Isusa Krista. Bog je svojom milošću pripravio njeno tijelo da postane kolijevkom našega Spasitelja i Otkupitelja.

Poput djece, obraćamo joj se, molimo je, posebno je slavimo i danas kao Gospu od Zdravlja. Po svome odabranju, Marija je posvećena, prikazana Bogu, predodređena za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. U molitvi s Marijom promičemo dubinu Božje ljubavi i osjećamo svu obnoviteljsku snagu koja iz nje proizlazi.

Marija, znak je pouzdane nade i utjehe, jer uz njen zagovor i kad smo bolesni možemo biti radosni. Marijin život, od Betlehema do Kalvarije, kao i naš život nije bez boli, patnje, žrtava, ali oklijevala nije jer se hranila radošću i vjerom u Svevišnjeg.

Neka Marija bude naše ogledalo u kojega se trebamo svakodnevno ogledati i u kojem ćemo naći odsjaj istinske ljepote i sreće koja ispunja srce. 

Sv Ivan Trogirski

 

Na dalmatinskoj Haridbi, na krševitom mjestu izloženom vjetru, suncu, kiši, stopljena s krajolikom, nalazi se jedina crkva posvećena Sv. Ivanu Trogirskom.

Svetac, neupitni uzor nasljedovanja, čiji spomendan obilježavamo 14. studenog, bio je trogirski biskup, reformator crkve, zagovornik hrvatske orijentacije dalmatinskih gradova. U vremenima, bremenitim, nesigurnim, zalagao se za mir, pomirbu među zavađenima, pravednost među ljudima.

O sv. Ivanu ima mnogo legendi, a poveznica s nama je brodolom koji je doživio kod rta Planka, u blizini Rogoznice. "O četvrtoj noćnoj straži dođe on k njima hodeći po moru". ( Mt 14, 25-26)

Za vrijeme plovidbe prema Šibeniku, zahvatila ih je oluja. "Hrabro samo! Ja sam. Ne bojte se!" Hodajući po valovima, po njegovu zagovoru, oluja se stišala, mornari i sav teret spašeni, te su mogli dalje nastaviti ploviti prema cilju. U znak zahvalnosti, brodolomci sagradiše crkvu njemu u čast, 1333. godine koja i danas odoljeva mnogim olujama.

Sv. Ivane, umiri valove, stišaj oluju u našem životu, našim obiteljima, domovini da bismo po tvojem zagovoru uplovili u zagrljaj Isusa Krista.

U našem danas svi slavimo zboru

zaslužna djela i pobjedno slavlje

odličnog muža, predobrog Pastira

Ivana svetog!

Sv. Ivan Trogirski

foto: tz-rogoznica.hr

SVI SVETI

"Smiluj se Gospodine, narodu koji se zove imenom tvojim, Izraelu, kojeg si učinio prvijencem svojim, Jeruzalemu, prebivalištu svome. Ispuni Sion pjesmom u svoju hvalu i Svetište svoje slavom svojom". (Sir 36,11-13)

Blagdan Svih Svetih spomen je na sve kršćanske svece, poznate i nepoznate, na ono mnoštvo veliko iz svakoga naroda koje u radosti stoji pred licem "Jaganjca". Blagdan Svih Svetih poziv je svakom kršćaninu da u cjelokupnom svom životu bude dosljedan zakonima Božjim.

Isus blagoslivlja one koji u svom životu uozbiljuju čestitost, poslušnost, poniznost, iskrenost, milosrđe, one koji žive kako za sebe tako i za druge. " Oni blagoslov primaju od Gospodina i nagradu od Boga, Spasitelja svoga".

Svi Sveti, živi svjedoci novoga neba i nove zemlje, upravljaju naš pogled prema konačnom cilju za koji nas je Bog stvorio. iz smrti u život, iz prolaznosti u neprolaznost iz zavisnosti u slobodu djece Božje.

 

DUŠNI DAN

Jer tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima i pošto se raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na nebesima. Pokojničko predslovlje I

Smrt obilježava konac ovozemaljskog života i početak vječnog, duša se dijeli od propadljivog tijela. Ona se susreće s Bogom u posebnom sudu. Dan nakon proslavljene i hodočasničke, slavimo i čistilišnu crkvu u kojoj se neumrla ljudska duša priprema za sjedinjenje s vječnim i svetim. Tim dušama, koje kušnja ognja obvezuje na čišćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva posvećuje poseban spomen, potičući nas da se za njih molimo.

Dan je to kada obilazimo grobove naših najmilijih, znanih i neznanih ljudi, dan kada groblja ožive u bojama cvijeća i treptaju svijeća, a nadasve dan ispunjen molitvama koje će utihnuti tek na koncu vremena.

" Tada ćemo biti slobodni i vidjet ćemo,

   vidjet ćemo i ljubit ćemo,

   ljubit ćemo i zahvaljivat ćemo.

   Gledaj, to će doći na kraju, na kraju bez kraja".  ( Sv. Augustin)

LISTOPADSKA POBOŽNOST

 

Listopadska pobožnost 

"Sletite doli, anđeli,

 svi sveti i sve svetice,

 štovati blagdan veseli

 od ružarija kraljice." (M. Čulić)

 

Zdravo Marijo, Majko Božja, prečasno blago čitavog svijeta .... (sv. Ćiril Aleks.)

Marija, Majka svih majki, Marija toliko ponizna, a toliko uzvišena. Marija, milosti puna, puna ljubavi za svakoga.

Moleći čudesnu molitvu krunice, častimo majku i razmatramo misterije našega spasenja, kako bismo od Isusa Krista izmolili pomoć koja nam je toliko potrebna i očuvali dosljednim naš kršćanski život.

 

"Svi, dakle, skupa primimo

 sveti ružarij na vrime,

 i u ružarij častimo

 Majke Isusa sveto ime.  (M. Čulić)

30.09. Sv.Jeronim

 

Upoznat ću Te, poznavaoče moj, upoznat ću Te kao što sam i upoznat od Tebe. (1Kor 13,12)

 Sv.Jeronim

Sv. Jeronim pripada latinskim crkvenim ocima. Nakon studija u Rimu živio je četiri godine kao pustinjak u sirijskoj pustinji, zatim je bio tajnik pape Damasa I. od 386. godine poglavar je nekoliko samostana i utemeljitelj škole u Betlehemu. Ondje je prevodio Bibliju iz izvornih tekstova  u do danas temeljnu latinsku verziju, tzv. Vulgatu.

Autor je velikog broja egzegetskih, dogmatskih, polemičkih spisa, homilija, a posebno mjesto zauzimaju poslanice.

Individualni atribut sveca jest lav. Taj se prikaz odnosi na legendu po kojoj je Jeronim nekoć izvukao trn iz šape lava. No, životinja se dovodi i u vezi s time što je svetac uspio obuzdati svoj naprasiti temperament.

Za svoje mane, slabosti i grijehe preoštrom se pokorom kažnjavao. A napisao je: "Smiluj mi se Bože, jer sam Dalmatinac."

Njegovi tjelesni ostaci počivaju u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu.

08.09 Rođenje BDM - Mala Gospa

 

"Neprijateljstvo ja zamečem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina; on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu" (Post 3,15) 

Tko je ta žena određena da se suoči sa Sotonom? To je Marija, proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom danom našim praroditeljima kad su sagriješili. To je Marija koja kaže: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi" (Lk 1,38)

 

 

 

 

Danas, radujemo se ljudskom stvorenju koje nije takla sjenka grijeha. Božjom milošću, Marija je bezgrješna od rođenja.

Marija, početak je obnove čovječanstva, siguran znak koji svi tražimo. Ujedinjena s Bogom, oslobođena je napasti praznih i prolaznih idola od rođenja preko današnjih dana do svršetka svijeta.

Rođenjem Marije, počelo je naše spasenje. Marija traži da je slijedimo, da i mi kažemo svoje "DA" Bogu kako bi nam umnožio radost, učvrstio nadu, vratio smiješak svojim beskrajnim milosrđem.

 

 

Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,

K o pomoć ište bez tebe, taj sprema

na let se, a za nj krila ne imade.        

(D. Alighieri, Božanstvena komedija, Raj XXXIII)

Sv. Misa na Kapelici u 10.30

 

15.08.2013. UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE - VELIKA GOSPA

„ Radošću silnom radujem se u Gospodinu i duša moja kliče u Bogu mojemu, jer me odjenu haljinom spasenja, zaogrnu me plaštem pravednosti, kao nevjesta kad se uresi nakitom.“ (Iz, 61,10)

Uznesenje blažene Djevice Marije

Velika Gospa svetkovina je i kruna Marijina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Premda je riječ o najmlađoj od četiri dogme  koje je crkva definirala o Isusovoj Majci, Uznesenje Marijino najveći je blagdan posvećen Majci Božjoj. Marija, kao Bogorodica, točno je određena na Efeškom saboru 431.godine. Gotovo 1500 godina kasnije, papa Pio IX bulom „Ineffabilis Deus“ proglasio je dogmu da je Marija i bezgrešno začeta. Trebat će još gotovo jedno stoljeće do službenog proglašenja da je Ona i na nebo uznesena. Tu dogmu definirao je bulom „ Munificentissimus Deus“ 1950. papa Pio XII.

No, Uznesenje Marijino slavi se od najranijih kršćanskih vremena. U sakramentaru pape Hadrijana I (772-795) ova se svetkovina po prvi put zove „ Uznesenje Svete Marije“, a u misnoj molitvi je istaknuta vjera da Isusova Majka jest završila ovozemaljski život ali smrt nad Gospom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika.

Sveti Antun Padovanski je u prigodi blagdana Uznesenja rekao: „ Gospodin uskrsnu kad je uzašao s desne Oca. Uskrsnula je i škrinja njegova posvećenja, kad je na ovaj dan Djevica Marija bila uznesena u vječnu ložnicu.“

Marijino Uznesenje, svetkovina je koju je hrvatski narod iskreno prigrlio. Svatko, tko može, hodočasti u neko od brojnih marijanskih svetišta. Svoje jade, boli, želje prinose vjernici svojoj Majci. Kraljica Hrvata oduvijek razumije patnju svoga puka i zagovara nas kod svojega Sina koju nam je sa križa dao za majku. Nema kršćanskog čovjeka koji ne zavapi Gospi u različitim nevoljama. Gospa je uvijek uz svoj narod.

Još od kneza Branimira preko kraljice Jelene do današnjih dana, podignuto je na tisuće crkava, kapela posvećenih Gospi. Ona se srodila s ovim izmučenim narodom. S nama je u nedaćama naše povijesti. Tješila nas je i krijepila u danima progonstva i opasnosti.

Velika Gospa svetkovina je milosti, vjernosti, kajanja i zavjeta.

Ruke s krunicom usmjerene Majci, bose noge, pjesma, molitva. Ni jako kolovoško sunce ne može umanjiti povorke hodočasnika koje je sklesala bol, patnja i krvava povijest. Stoga je i blaženi Alojzije Stepinac, 1942. godine „ Presvetoj Djevici i majci Božjoj Mariji, moćnoj zaštitnici drage domovine Hrvatske, posvetio hrvatski narod.“

„ Uzdahu mojemu priklon uši tvoje, 
U grihu mojemu gdi cvilim, Gospoje; 
Neka sarce moje vazda želi k tebi, 
Gdino sveti stoje da najden stan sebi.“ 
                                              / M. Marulić, Divici Mariji/

Korizma 2013.

korizma2012Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije. Koliko ćemo se više sada, pošto smo opravdani krvlju njegovom, spasiti po njemu od srdžbe? Rim 5, 8-9

Opširnije...

Razni sadržaji

Tuesday the 18th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017