Svetkovina Bogojavljenja

Što dršćeš, kruti Irude,

Od Kralja koji dolazi?

Ne, prijestolja ne otima

Tko rajski prijesto dariva.

 

 

Bogojavljenje, svetkovina je objave Gospodinove narodima čitavoga svijeta što su ih predstavljali Mudraci s Istoka kako bi iskazali čast kralju čije je rođenje navijestila zvijezda, kralju koji je poslan od Boga da donese mir i spasenje svemu svijetu.

Bog žudi da se objavi svim narodima. " Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti", rekoše mudraci Herodu (Mt2,29). Došli su izdaleka, bogati, učeni. Crkva je u njima uvijek gledala predstavnike svih naroda. Stoga, svaki je čovjek pozvan da dođe k malenomu Djetetu.

I pastiri i mudraci imaju nešto zajedničko: nebo. Pastiri su podigli oči i vidjeli anđele, čuli su njihov glas i poslušali, a Mudraci, vidjeli su jednu zvijezdu i vjerno su je slijedili. I jedni i drugi kažu da je potrebno podignuti oči da bi se susreo Gospodin. 

Ant.3 Zvijezda sva u plamenu blista pokazuje Boga, Kralja kraljeva. Mudraci je vidješe i velikom kralju dare doniješe.

Premda kraljevi, poklonili su se pred jednim djetetom, pred njegovom veličinom jer su u njemu prepoznali Spasitelja. Njihov ih je put vodio k Istini, Kristu koji je postao naš brat i objavio se u punini svoje osobe i svoga poslanja. Padaju ničice darujući mu darove, tri proročka dara, koji mu priznaju kraljevsko dostojanstvo: zlato - Isusovo kraljevanje, tamjan - Božje sinovstvo, smirnu - otajstvo njegove muke. Mudraci se drugim putem vraćaju u svoju domovinu jer kad je Gospodin u srcu, ne možemo ići starim putem. 

Bogojavljenje je i misionarski blagdan jer su u crkvu pozvani svi narodi, svih kultura i rasa koji u svojem srcu i svojem umu opažaju znakove Božje prisutnosti u objavi Isusa Krista. Crkva jest mjesto gdje se okupljaju narodi da slave Krista i Boga ali i da prime milosti i snage i poticaje Riječi za život po njoj.

 

Citanje župne statistike!

NOVA GODINA - SV. MARIJA BOGORODICA

 

Na tom mladom ljetu veselimo se,

Mladoga Kralja mi molimo!

Poput Marije, u nadolazećoj godini, stavimo svoj život u Božje ruke, povjerimo ga njemu, kako bismo pored svih briga koje nosi svakodnevica, živjeli u ljubavi i tu ljubav dijelili sa svima!

A ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške. Jer sve što je od Boga rođeno, pobjeđuje svijet. I ovo je pobjeda što pobijedi svijet: vjera naša. Ta tko to pobjeđuje svijet ako ne onaj koji vjeruje da je Isus Sin Božji? (1 Iv 5, 3-5) 

Dobro došla u Ime Gospodnje. Godinama tvojim Gospodine nema kraja.

24. siječnja ZAVJETNI DAN




 

Marijo, Marijo,

tko te u nemoći,

proseći pomoći,

ufana pozdravlja,

Marijo,

on tebe zazvavši,

zavit prikazavši,

brez lika ozdravlja,

Marijo!                 ( Antun Kanižlić, 1699-1777)

 

Puna milosti, bez grijeha, ispunjena vedrinom, Marija je Božji dar nama ljudima koju trebamo nasljedovati i njoj se utjecati. U svakom od nas neka bude Marijina vjera, Marijina duša, iskreno predanje Bogu kako bismo kao i Ona veličali Gospodina. 

Susret Marije i Elizabete pun je zanosa i radosti jer obje pod srcem nose život. Jedna, nerotkinjom prozvana, u starosti nosi Onoga koji će poravniti staze, a Marija, djevica, ponizna službenica, Sina Božjega, smrt smrti, Betlehemsku objavu i veliku objavu križa. Elizabeta, prva ispovijeda vjeru da je Marija majka Gospodina. Skladna se ljupkost izmjenjuje u dva himna koji se isprepliću: " Blagoslovljena ti među ženama" (Lk 1,42), s jedne strane; a s druge: " što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me svi naraštaji zvati blaženom" (Lk 1,48). Bog ispunja, a Marija vjeruje i u toj vjeri ide ususret ljudima, budućim naraštajima, nama hodočasnicima koji ispunjeni radošću susreta pohodimo, zavjetujući se, ovo sveto tlo.

Preko Marije, Isusove učenice i posrednice, naše se mjesto oslobodilo pošasti crnih ospica koje su svakodnevno odnosile velik broj života.

Marijin zagovor neka nam bude nadahnuće, poticaj našemu življenju, našim obiteljima, društvu, čitavome svijetu kako bismo sva naša traženja, sve naše nesigurnosti, boli i nemire usmjerili ka jedinome koji sve obnavlja, liječi, uzdiže i proslavlja, Kristu Spasitelju.

Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,

Ko pomoć ište bez tebe, taj sprema

Na let se, a za nj krila ne imade.    ( D. Alighieri, Božanska komedija, Raj XXXIII)

 

Misno slavlje na Kapelici je u 10.30, a predvodi don Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije!

 

   

             

 

 

KRŠTENJE GOSPODINOVO

 

 

" Ili zar ne znate da smo svi koji smo kršteni u Krista Isusa u njegovu smrt kršteni? Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krštenju u smrt da bismo, kao što je Krist uskrsnuo od mrtvih Očevom slavom, i mi živjeli novim životom." (Rim6,3-4)

         Ivan Krstitelj propovijedao je krst vodom kao znak kajanja za grijehe da bi pripravio dolazak Mesije. Ivanovo krštenje simbolizira novu stranicu nečijega života i življenja. Isus, bez grijeha želi primiti Ivanovo krštenje i postati nam u svemu jednak osim u grijehu i stoga je razumljivo Ivanovo odvraćanje Isusa jer Ivan ga vidi kao Jaganjca koji oduzima grijehe svijeta. Isus je novo Pashalno Janje Novoga saveza čijom smo krvlju otkupljeni i spašeni od smrti vječne. Isusovo krštenje izražava smisao njegova života - ispuniti svu pravednost, do smrti na križu, uzevši naše grijehe na sebe. "Isus postaje živim vrutkom koji i nas oživljava". (usp. Iv19, 34; Iv5,6, Duh liturgije) 

Sakramentom krštenja, oblačeći Krista, postajemo Djeca Božja. Krst je početak, prvina Božjih darova kojim se napukle trske zacjeljuju, a stijenja raspiruju. Krštenjem, pritjelovljujemo se Kristovoj zajednici i postajemo dionici Kristova svećenstva. 

Blagdanom Krštenja Gospodinovog završava se kratko ali vrlo intenzivno vrijeme božićnog otajstva.

Razni sadržaji

Wednesday the 20th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017