Svetkovina Bogojavljenja

Blagoslov vode na svetkovinu ili u predvečerje Bogojavljenja ima svoje korijene među kršćanima u Egiptu. Prema vjerovanju pogana ta je voda imala posebnu snagu upravo u noći između 5. i 6. siječnja. Ljudi bi je te noći grabili i nosili kući. Prema izvještaju Klementa Aleksandrijskoga kršćani su zbog toga na Bogojavljenje slavili i njegovo krštenje u Jordanu. Vrhunac slavlja bilo je uranjanje križa u vodu, čime se htjelo naznačiti da Krist donosi život. Križari i hodočasnici donijeli su taj običaj na Zapad, gdje je onda uveden blagoslov vode na Bogojavljenje. Blagoslovljena voda je za kršćane uvijek znak i sjećanje na vodu krštenja u kojoj su se preporodili na novi život.

 

 

Što dršćeš, kruti Irude,

Od Kralja koji dolazi?

Ne, prijestolja ne otima

Tko rajski prijesto dariva.

 

 

Bogojavljenje, svetkovina je objave Gospodinove narodima čitavoga svijeta što su ih predstavljali Mudraci s Istoka kako bi iskazali čast kralju čije je rođenje navijestila zvijezda, kralju koji je poslan od Boga da donese mir i spasenje svemu svijetu.

Bog žudi da se objavi svim narodima. " Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti", rekoše mudraci Herodu (Mt2,29). Došli su izdaleka, bogati, učeni. Crkva je u njima uvijek gledala predstavnike svih naroda. Stoga, svaki je čovjek pozvan da dođe k malenomu Djetetu.

I pastiri i mudraci imaju nešto zajedničko: nebo. Pastiri su podigli oči i vidjeli anđele, čuli su njihov glas i poslušali, a Mudraci, vidjeli su jednu zvijezdu i vjerno su je slijedili. I jedni i drugi kažu da je potrebno podignuti oči da bi se susreo Gospodin. 

Ant.3 Zvijezda sva u plamenu blista pokazuje Boga, Kralja kraljeva. Mudraci je vidješe i velikom kralju dare doniješe.

Premda kraljevi, poklonili su se pred jednim djetetom, pred njegovom veličinom jer su u njemu prepoznali Spasitelja. Njihov ih je put vodio k Istini, Kristu koji je postao naš brat i objavio se u punini svoje osobe i svoga poslanja. Padaju ničice darujući mu darove, tri proročka dara, koji mu priznaju kraljevsko dostojanstvo: zlato - Isusovo kraljevanje, tamjan - Božje sinovstvo, smirnu - otajstvo njegove muke. Mudraci se drugim putem vraćaju u svoju domovinu jer kad je Gospodin u srcu, ne možemo ići starim putem. 

Bogojavljenje je i misionarski blagdan jer su u crkvu pozvani svi narodi, svih kultura i rasa koji u svojem srcu i svojem umu opažaju znakove Božje prisutnosti u objavi Isusa Krista. Crkva jest mjesto gdje se okupljaju narodi da slave Krista i Boga ali i da prime milosti i snage i poticaje Riječi za život po njoj.

Na svetkovinu Bogojavljenja, obilježava se Dan svetog Djetinjstva, dan kada djeca i odrasli na razne načine, a osobito materijalnim prilozima i molitvom, pomažu siromašnoj djeci širom svijeta. Djelo svetog Djetinjstva osnovao je u Francuskoj biskup Charles de Forbin-Janson 1843., kada je sazvao djecu Pariza i zajedno s njima molio i prikupljao sredstva za djecu Kine koja su umirala od neimaštine.

 

Citanje župne statistike!

NOVA GODINA - SV. MARIJA BOGORODICA

 

 

Na tom mladom ljetu veselimo se,

Mladoga Kralja mi molimo!

Poput Marije, u nadolazećoj godini, stavimo svoj život u Božje ruke, povjerimo ga njemu, kako bismo pored svih briga koje nosi svakodnevica, živjeli u ljubavi i tu ljubav dijelili sa svima!

A ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške. Jer sve što je od Boga rođeno, pobjeđuje svijet. I ovo je pobjeda što pobijedi svijet: vjera naša. Ta tko to pobjeđuje svijet ako ne onaj koji vjeruje da je Isus Sin Božji? (1 Iv 5, 3-5) 

Dobro došla u Ime Gospodnje. Godinama tvojim Gospodine nema kraja.

UZAŠAŠĆE

 

 

Kao što je Kristovo Uskrsnuće za vrijeme Vazmenog svetkovanja bilo uzrok našega veselja, tako je i njegovo Uzašašće na nebo povod sadašnje naše radosti. Svečano slavimo ovaj dan kada je naša bijedna narav u Kristu sjela uz Boga Oca i tako je uzvišena iznad sve nebeske vojske , iznad svih anđeoskih redova i nad sve nebeske vlasti. Bog nas je na taj način utemeljio i podigao da nam vjera ne bi klonula, da se nada ne bi pokolebala, a ljubav ohladnjela. Tim se milost Božja pokazala divnijom  jer je uklonjeno od naših očiju ono što bi s pravom izazivalo poštovanje da je s nama. Ono što je bilo vidljivo u našem Spasitelju sada je postalo tajnom. Da bi vjera bila uzvišenija i tvrđa, mjesto vidljive pojave imamo nauku. Tu nauku vjerodostojnom drže srca vjernika, jer su prosvijetljeni nebeskim svjetlom. 

                                                                                                             Sv Lav Veliki

Ovo slavlje nas podsjeća na to da je revnost za duše zapovijed Gospodinova, koji nas po svome uzašašću šalje kao svjedoke po cijelom svijetu. Velika je naša odgovornost; jer biti svjedok Kristov zahtijeva prije svega življenje po njegovom nauku te stoga i potrebnu borbu da naše ponašanje podsjeća na Isusa i da otkriva njegov dragi lik. ( Josemaria Escriva, Susret s Kristom)

                                                                                                       

26.12. Sv. Stjepan, prvomučenik

 

 

Prvi slavni atleta vjere u Krista. Prvi je koji je pokazao da je znao naslutiti opći značaj nove religije u svim njenim razmjerima. Sv. Stjepanu pripada čast što je zadao prvi udarac i zapečatio slavni pothvat krvlju, a to je bila prva krv koja je bila prolivena nakon Isusove smrti. Slavno prvenstvo, koje mladog mučenika smješta najbliže božanskom golgotskom mučeniku, i čini to dragocjenijom i časnijom njegovu plemenitu krunu. ( Ivan XXIII- Dnevnik duše) 

PEPELNICA - KORIZMA


 

MOJ BOG

Našao sam ga i On je našao mene

       moj Bog koji me voli

Našli smo se tražeći jedan drugog

       i našao sam ga u sebi jer živi u meni i za me

       i ja se u njemu radujem

Od iskona smo skupa

       i do konca bit će mi pratilac moj Bog. (J. Pupačić)

 

 

" Ti, Gospodine, ostaješ dovijeka (Ps33,11) ali se nećeš dovijeka gnjeviti na nas (Ps85,6) jer si se smilovao prahu i pepelu i udostojao si se pred licem svojim ponovno oblikovati izobličenost moju." (Sv. Augustin - Misli)

          Korizma, liturgijsko je vrijeme u kojemu crkva svake godine na obnovljeni način, poziva svoje vjernike da se u vremenu od četrdeset dana postom, pokorom, molitvom, suživljeni s Kristom, pripremimo za pashalni misterij.

          Korizma započinje Pepelnicom, Čistom srijedom. Pepeo, kojega dobijemo od maslinovih grančica iz prethodne godine, simbol je pokore, poniznosti i žrtve. Dok nas svećenik u znaku križa pepeli, slušamo riječi: " Obratite se i vjerujte evanđelju." (Mk1,15)

Obratiti se, znači dozvoliti da nas osvoji Isus, te se s njime "vratimo" Ocu. Korizmeni hod obraćenja postaje prava prigoda, " milosno vrijeme" da obnovimo svoje sinovsko predanje i da oživotvorimo ono što nam Isus neprestano ponavlja: " Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom." (Mk 8,34) 

Korizma je buđenje života, ona nosi novu nadu u čovjekov život. To je vrijeme ozdravljenja čovjekove duše, preispitivanja vlastite savjesti, discipline tijela i duha, vrijeme u kojemu trebamo izići iz opsjene samodostatnosti, zatvorenosti, vlastite bijede i težiti Božjemu oprostu i prijateljstvu.

Korizma je spomen na četrdeset dana koje je Isus proveo u pustinji, Mojsije na Sinaju i Ilija na Horebu. Broj 40 biblijski je broj koji označava puninu vremena, savršenstvo, naše određenje, nebo  i nebesku proslavu kod Oca i Sina i Duha Svetoga. 

U korizmenom vremenu Crkva, slušajući Evanđelje, predlaže neka posebna djela koja prate vjernike na putovanju nutarnje obnove:

Molitva - čini naš post ugodnim Gospodinu i daje mu spasenjski učinak. Molitva u Korizmi treba biti ustrajnija, pouzdanija. Molitva daje životu snažni ton i postaje spona neba i zemlje

Post- po Kristovu primjeru, post je najosnovniji element vršenja korizme. Post je uspostavljen za ozdravljenje duše i tijela. Njime krotimo poroke i postajemo gospodari tijela. " Posti se dok traje borbena patnja. Tko kreće u boj, uzdržava se od svega (1Kor 9,25). Hrana se ostavlja za mirnodopsku nadu. Mir neće biti potpun dok naše tijelo  - čije otkupljenje čekamo - ne obuče besmrtnost. (Sv. Augustin)

Milostinja - Pod milostinjom treba shvatiti sva djela milosrđa prema bližnjemu, to znači davati i opraštati. Gospodinovo milosrđe je izljev dobročinstava jer " Dobri, podnosite zle. Zli neka se promijene i nasljeduju dobre. Svi, ako je moguće, pripadajmo Bogu. U Božjemu milosrđu svi izbjegnimo zloću ovoga svijeta" (Sv. Augustin)

KRIŽNI PUT - VIA CRUCIS

Pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka osude na smrt do polaganja Tijela u grob. Put je obilježen s 14 postaja, a svaka postaja označava biblijski događaj Isusove muke.

" Tko se mene zastidi pred ljudima, i njega će se Sin čovječji stidjeti pred Božjim anđelima. ( Mk8,38) Ne srami se , dakle, poruge križa koji je sami Bog za te bez oklijevanja uzeo.( Sv. Augustin)

 

I  SUĐENJE

    Da. Kriv sam. - Pilate, ne peri.

    Krv moja ne će ostati na tebi.

    Svog Judu ja sam nosio u sebi;

    A nevjeru u svojoj rađah vjeri.

II KRIŽ

    Nemojte za me križ u šumi sjeći!

    Hoću da umre jadna put mi ova

    Na drvu, što je od mojih gr´jehova

    Građeno! Za se hoću jad još veći!

Opširnije...

Razni sadržaji

Tuesday the 19th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017