UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPA


 

 

" Divna Djevice u sunce zaodjenuta,

zvijezdama okrunjena,

ti si se toliko svidjela uzvišenom Suncu

da je u tebi svjetlo svoje skrio ...." ( Francesco Petrarca)

 

Marija - osoba koja je u krilo prihvatila veliki događaj Utjelovljenja Sina Božjega i postala mjesto Božje nazočnosti među ljudima. Marija u sebi sabire cjelokupno iščekivanje Izraela, dolazak Mesije, djeteta koje je određeno da kraljuje nad svim narodima. Marija, žena odjevena u sunce, otvorena Bogu u čije srce Sotona nije uspio sebi prokrčiti  put. Marija je prva Božja suradnica u velikom djelu spasenja čovječanstva. Ona je prvina Kristove pobjede, budućnost prema kojoj hodimo. 

Velika Gospa kojom se obilježava Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo, najveći je blagdan posvećen Majci Božjoj. To je kruna Marijina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnoga začeća. Kršćani su naslutili svojom vjerom da je Marija u slavi svoga Sina te su različitim naslovima slavili Gospino uzdignuće. U sakramentu pape Hadrijana I (772-795) ovu svetkovinu po prvi puta zove " Uznesenje svete Marije". 

Papa Pio XII proglasio je dogmu o Marijinu uznesenju na nebo dušom i tijelom, 1. XI 1950. U dogmatskoj buli o uznesenju piše: Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. Ona je od Gospodina bila uzvišena  sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću. 

Velika Gospa zaštitnica je naše župe. Svete mise su u 10.00 i navečer, u 20.00.

 

16.srpnja GOSPE OD KARMELA


 

 

Blagdan Blažene Djevice Marije, Gospe od Karmela, proglašen je 1726. za cijelu crkvu. Karmel, gora u Izraelu, na kojoj je sv. Ilija, prorok, propovijedao i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga, Jahve.

Pučka pobožnost štovanja Gospe Karmelske nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelskoga reda.Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija i tom prigodom dala mu škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umro , biti pošteđen muke u paklu. Na Karmelu su u XII stoljeću boravili eremiti koji su štovali Gospu. Mnoge od njih u XIII stoljeću otjerali su muslimani te su utočiste potražili u Europi.

Papa je odobrio mušku i žensku granu reda. U XVI stoljeću mušku je granu obnovio sv. Ivan od Križa, a žensku sv. Terezija Avilska, utemeljiteljica bosonogih karmelićanki, crkvena naučiteljica. 

" Sve što je od Boga, pružalo mi je veliko zadovoljstvo ali svijet me je sputavao." (sv. Terezija)

Sv. Terezija, kćerka Crkve, sveta je cijelim svojim životom. Po uzoru blažene Gospe, Majke Karmelske, Terezija provodi život molitve i razmatranja božanskih istina. Ona duboko proživljava Evanđelje i prvotno pravilo svoga reda. Njen ideal je: Biti savršena koliko je to moguće. Želi postići savršenost savršenosti i nije mogla podnijeti da netko - u nebu -ljubi Boga više od nje. Ona je svjedok nadnaravnih stvarnosti, milosti, svetosti u kršćanskome životu, što i nama danas treba biti duhovna potreba.

U našoj župi, blagdan Gospe Karmelske, štuje se u Sapinim Docima. Procesija i Sv. Misa u ponedjeljak u 10.30!

TIJELOVO


 

 

 

 

 

...Stazom se vukuć, pjesma Boga slavi.

I zove. Breca u sve jačoj vjeri.-

Iz zlata žita nad poljem treperi

Maslina srebro put visina plavih.

 

Blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Već tisućama godina kruh i vino imaju osobito značenje za čovjeka. Kruhom se ljudi hrane, a vinom razveseljuju. 

Kruh je znak ljudskog rada, borbe za pravdu jer bez društvene pravde nema ni kruha za svakoga. Isusov vjernik treba se boriti za bolji život svoj, svoje obitelji, naroda i svega svijeta, za pravdu, za mir, za promicanje humanijega života. 

Vino - znak radosti. U Isusovim rukama i na euharistijskome stolu znak je da čovjek ima pravo i na radost i na slobodno vrijeme.

 Tajnu svog utjelovljenja utkao je Isus na posljednjoj večeri u znakove kruha i vina, koji snagom njegove riječi postaju Tijelo i Krv Kristova tj. sakrament Euharistije.

Blagdanom Tijelova naglašavamo istinu da je Isus pravi Bog i pravi Čovjek, jedan od nas, " u svemu jednak, osim u grijehu" reći će sv. Pavao. Tijelovo je dar Kristova predanog tijela, dar njegove prolivene krvi, dar njegove neizrecive ljubavi za svakoga od nas.

 

" Od glada, kuge i rata spasi nas,

Gospode!" - Blista ostenzorij. S granja

crveni cvjeci trune se mogranja.

Na njivi svuda kleknuli su klasi.  ( V. Nazor: Tijelovo, Ja vjerujem)

 

Sv. Misa u 10.00 i u 19.00

PRESVETO SRCE ISUSOVO


 

 

 Ant. Dođite, poklonimo se Srcu Isusovu, ranjenom iz ljubavi prema nama.

 

O božansko Srce, ti si uistinu rješenje svakog pitanja: "Krist je rješenje svih pitanja. U tebi su naše nade, od tebe očekujemo spasenje." Vrati se, o Isuse, u društvo, obitelj, među duhove, i vladaj, o mirotvorni vladaru. Sjajem vjere i ljubavi i svoga preslatkoga Srca obasjaj duše onih, koji se brinu za dobro naroda, za svoje siromahe. Daj im svoga duha, duha discipline, rada, blagosti, uzdrži uvijek u njihovim grudima živ plamen oduševljenja. (sv. Ivan XXIII)

NEDJELJA PEDESETNICE


 

 

O Duše sveti, siđi!

Naš pepel čeka na tvoj silazak,

Zrnašce svako hoće da se prometne

U sjeme, svaka r ječ

U iskru tvoga plamena:

Pa da ih zemljom rasije

Tvoj vjetar, i sve stvoreno

Da zboreć jednim jezikom

Ko jedna duša klikne: ... (V.Nazor: Duhovi)

 

Pedesetnica, blagdan Duha, dovršenje je Vazma. Od njega  i po njemu ostvaruje se obnova svijeta koji Bog ponovno stvara. Iz Djela apostolskih spoznajemo kako Crkva na putu obraćenja otvara vrata svima, ne samo Židovima. To nas upozorava da prevladamo sve jezične, rasne, vjerske razlike i u zajedništvu budemo jedan, isti Božji narod u jedinstvenoj različitosti duha i jedinstvu djela.

Mjesto prebivanja Duha Svetoga je u nama samima, u našoj nutrini. Slavimo Duhove kao blagdan " rođenja Crkve". Isus šalje Duha Svetoga koji će ostati u njegovoj Crkvi do svršetka svijeta. Svoje djelo on je  završio i otišao k Ocu, ali mi nismo napušteni i prepušteni sami sebi. Poslao nam je Duha Svetoga, Božjega Duha da nam oprosti grijehe i da nam ispuni srce radošću, mirom, blagošću, plemenitošću, Duha koji nas posvećuje i usmjeruje u životu do konačnog, sretnog prelaska u kuću Očevu.

Dođi, o Duše Sveti, preblaženo svjetlo, napuni sjajem naše pameti, zapali nam srca svetom željom za krepošću, operi naše nečistoće, omekšaj naše tvrdoće, izliječi naše rane.

 

 

Razni sadržaji

Wednesday the 15th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017