Prikazanje BDM u Hramu - Gospa od Zdravlja


 

I ja sam, eto, na koljena pao

Pred tvojom slikom, majko nevoljnika,

I k tebi svoje ruke podigao

Oj, slatka nado tužnih i patnika!

Tiho je, tiho sred crkvice male

Pri zidu samo lampe zadrhtale,

Al bl jedi sveci kao da mi zbore:

Kazivaj nama jade što te more!

Mi ćemo tebi, d jete rastuženo,

Utješit otu nevolju, muku:

Na tvoje srce bolno, izmučeno 

Polagat ruku.                                        ( V. Nazor: U Hramu)

 

 

 

 

Blagdanom Prikazanja BDM slavimo "posvetu" kojom se Djevica Marija posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrješnom Začeću.

Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina. Po svojem je odabranju prikazana, posvećena Bogu, određena da bude dionica našega Otkupljenja. Doskora, njezino će tijelo postati mjestom utjelovljenja Božjega Sina - po Duhu Svetom će začeti i donijeti otkupitelja i ozdravitelja. 

Djevica koja se naučila klanjati Bogu u jeruzalemskome hramu, od sada će mu se klanjati u samoj sebi. I upravo će zbog toga osjenjenja " Dijete biti sveto i zvat će se Sin Božji" - bit će, dakle, sam Bog.

Marija, milosti puna, sada se prinosi na službu milosti. Spomendan Marijinog prikazanja slavi se u mnogim krajevima, posebno južnim, kao Gospa od Zdravlja. I to zaista jer se u nju možemo pouzdati i njoj se moliti za naše zdravlje, ne samo tjelesno nego i duhovno koje je našem prolaznom životu i potrebnije.

Marija je majka spasenja, pomoćnica slična Isusu, majka vjernika, zdravlje bolesnih, utočiste grešnika, Marija je Majka Crkve, vječna veza između Sina i otkupljenoga čovječanstva.

SVI SVETI


 

 

Svet!

Podne je - svečani čas,

Na pragu kad stoji nebesa

Bog otac. - A svemir je vas

Hram blistav, i stabla bez sjene,

I duša bez žuči, i oči bez mrene,

A zemlja je puna čudesa,

čas sveti je to,

kad osjećam nit što me veže

Za izvor moj vječni, a k uvoru bježe

Sve moje gorčine ....    (V. Nazor - Svet!)

 

           Blagdan Svih Svetih, blagdan je svih ljudi koji su u svojem životu ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjem. Blagdan je to nebrojivog mnoštva iz svakog naroda, vjerujemo i iz našeg, koje je živjelo po Kristovim blaženstvima, mnoštva koje nije robovalo prolaznim dobrima nego onih koji su žeđali za pravdom, koji su trpjeli s obespravljenima i potlačenima i po kojima se Bog proslavio. 

Bog s visina daje bogatstvo svoje milosti. Misao na sve svete potiče nas na razmišljanje kako naš život mora biti svet i dobar, shvaćen u funkciji budućega života. Svi Sveti su Krist, ne da bi nadmašili svojega učitelja nego da se suobliče s njime i da se na njima presijava Božje lice.

Šum. Glomot. - Sjaj novi dok mi rosi

na vjeđe, tvoj oro sve niže

Se spušta, sve brže, još bliže.

I hvata me, diže.

I k tebi me uzduhom nosi. ( Svet )

 

DUŠNI DAN

 

O Smrti, o Moći hladna, kruta i jaka.

Ti plijen svoj nikad ne pusti iz ruku;

 i ne znamo da l onkraj šutnje i mraka

radost nam truješ il nam blažiš muku.   (Vrata Smrti, V. Nazor)

 

Smrt obilježava konac zemaljskog života i početak vječnog, duša se dijeli od propadljiva tijela. Ona se susreće s Bogom u posebnome sudu. 

Dan nakon proslavljene i hodočasničke, Crkva ima i čistilišnu u kojoj se neumrla duša priprema za sjedinjenje s vječnim i svetim.

Tim dušama, koje kušnja ognja obvezuje na čišćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva posvećuje poseban spomen, potičući nas da se za njih molimo.

Dan je to kada obilazimo grobove naših najmilijih, znanih i neznanih ljudi, dan je to kada groblja ožive u bojama cvijeća i treptaju svijeća, a nadasve dan ispunjen molitvama, uzdasima koji će utihnuti tek na koncu vremena.

" Tada ćemo biti slobodni i vidjet ćemo, vidjet ćemo i ljubit ćemo, ljubit ćemo i zahvaljivat ćemo. Gledaj, to će doći na kraju, na kraju bez kraja." (Sv. Augustin)

UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPA


 

 

" Divna Djevice u sunce zaodjenuta,

zvijezdama okrunjena,

ti si se toliko svidjela uzvišenom Suncu

da je u tebi svjetlo svoje skrio ...." ( Francesco Petrarca)

 

Marija - osoba koja je u krilo prihvatila veliki događaj Utjelovljenja Sina Božjega i postala mjesto Božje nazočnosti među ljudima. Marija u sebi sabire cjelokupno iščekivanje Izraela, dolazak Mesije, djeteta koje je određeno da kraljuje nad svim narodima. Marija, žena odjevena u sunce, otvorena Bogu u čije srce Sotona nije uspio sebi prokrčiti  put. Marija je prva Božja suradnica u velikom djelu spasenja čovječanstva. Ona je prvina Kristove pobjede, budućnost prema kojoj hodimo. 

Velika Gospa kojom se obilježava Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo, najveći je blagdan posvećen Majci Božjoj. To je kruna Marijina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnoga začeća. Kršćani su naslutili svojom vjerom da je Marija u slavi svoga Sina te su različitim naslovima slavili Gospino uzdignuće. U sakramentu pape Hadrijana I (772-795) ovu svetkovinu po prvi puta zove " Uznesenje svete Marije". 

Papa Pio XII proglasio je dogmu o Marijinu uznesenju na nebo dušom i tijelom, 1. XI 1950. U dogmatskoj buli o uznesenju piše: Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. Ona je od Gospodina bila uzvišena  sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću. 

Velika Gospa zaštitnica je naše župe. Svete mise su u 10.00 i navečer, u 20.00.

 

I gledam more gdje se k meni penje...


 

 

 

I gledam more gdje se k meni penje

i slušam more dobrojutro veli

i ono sluša mene i ja mu šapćem

o dobrojutro more kažem tiho .... (J. Pupačić, 1928.-1971.)

16.srpnja GOSPE OD KARMELA


 

 

Blagdan Blažene Djevice Marije, Gospe od Karmela, proglašen je 1726. za cijelu crkvu. Karmel, gora u Izraelu, na kojoj je sv. Ilija, prorok, propovijedao i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga, Jahve.

Pučka pobožnost štovanja Gospe Karmelske nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelskoga reda.Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija i tom prigodom dala mu škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umro , biti pošteđen muke u paklu. Na Karmelu su u XII stoljeću boravili eremiti koji su štovali Gospu. Mnoge od njih u XIII stoljeću otjerali su muslimani te su utočiste potražili u Europi.

Papa je odobrio mušku i žensku granu reda. U XVI stoljeću mušku je granu obnovio sv. Ivan od Križa, a žensku sv. Terezija Avilska, utemeljiteljica bosonogih karmelićanki, crkvena naučiteljica. 

" Sve što je od Boga, pružalo mi je veliko zadovoljstvo ali svijet me je sputavao." (sv. Terezija)

Sv. Terezija, kćerka Crkve, sveta je cijelim svojim životom. Po uzoru blažene Gospe, Majke Karmelske, Terezija provodi život molitve i razmatranja božanskih istina. Ona duboko proživljava Evanđelje i prvotno pravilo svoga reda. Njen ideal je: Biti savršena koliko je to moguće. Želi postići savršenost savršenosti i nije mogla podnijeti da netko - u nebu -ljubi Boga više od nje. Ona je svjedok nadnaravnih stvarnosti, milosti, svetosti u kršćanskome životu, što i nama danas treba biti duhovna potreba.

U našoj župi, blagdan Gospe Karmelske, štuje se u Sapinim Docima. Procesija i Sv. Misa  u 10.30!

Razni sadržaji

Saturday the 21st. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017