16.srpnja GOSPE OD KARMELA


 

 

Blagdan Blažene Djevice Marije, Gospe od Karmela, proglašen je 1726. za cijelu crkvu. Karmel, gora u Izraelu, na kojoj je sv. Ilija, prorok, propovijedao i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga, Jahve.

Pučka pobožnost štovanja Gospe Karmelske nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelskoga reda.Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija i tom prigodom dala mu škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umro , biti pošteđen muke u paklu. Na Karmelu su u XII stoljeću boravili eremiti koji su štovali Gospu. Mnoge od njih u XIII stoljeću otjerali su muslimani te su utočiste potražili u Europi.

Papa je odobrio mušku i žensku granu reda. U XVI stoljeću mušku je granu obnovio sv. Ivan od Križa, a žensku sv. Terezija Avilska, utemeljiteljica bosonogih karmelićanki, crkvena naučiteljica. 

" Sve što je od Boga, pružalo mi je veliko zadovoljstvo ali svijet me je sputavao." (sv. Terezija)

Sv. Terezija, kćerka Crkve, sveta je cijelim svojim životom. Po uzoru blažene Gospe, Majke Karmelske, Terezija provodi život molitve i razmatranja božanskih istina. Ona duboko proživljava Evanđelje i prvotno pravilo svoga reda. Njen ideal je: Biti savršena koliko je to moguće. Želi postići savršenost savršenosti i nije mogla podnijeti da netko - u nebu -ljubi Boga više od nje. Ona je svjedok nadnaravnih stvarnosti, milosti, svetosti u kršćanskome životu, što i nama danas treba biti duhovna potreba.

U našoj župi, blagdan Gospe Karmelske, štuje se u Sapinim Docima. Procesija i Sv. Misa u ponedjeljak u 10.30!

PRESVETO SRCE ISUSOVO


 

 

 Ant. Dođite, poklonimo se Srcu Isusovu, ranjenom iz ljubavi prema nama.

 

O božansko Srce, ti si uistinu rješenje svakog pitanja: "Krist je rješenje svih pitanja. U tebi su naše nade, od tebe očekujemo spasenje." Vrati se, o Isuse, u društvo, obitelj, među duhove, i vladaj, o mirotvorni vladaru. Sjajem vjere i ljubavi i svoga preslatkoga Srca obasjaj duše onih, koji se brinu za dobro naroda, za svoje siromahe. Daj im svoga duha, duha discipline, rada, blagosti, uzdrži uvijek u njihovim grudima živ plamen oduševljenja. (sv. Ivan XXIII)

NEDJELJA PEDESETNICE


 

 

O Duše sveti, siđi!

Naš pepel čeka na tvoj silazak,

Zrnašce svako hoće da se prometne

U sjeme, svaka r ječ

U iskru tvoga plamena:

Pa da ih zemljom rasije

Tvoj vjetar, i sve stvoreno

Da zboreć jednim jezikom

Ko jedna duša klikne: ... (V.Nazor: Duhovi)

 

Pedesetnica, blagdan Duha, dovršenje je Vazma. Od njega  i po njemu ostvaruje se obnova svijeta koji Bog ponovno stvara. Iz Djela apostolskih spoznajemo kako Crkva na putu obraćenja otvara vrata svima, ne samo Židovima. To nas upozorava da prevladamo sve jezične, rasne, vjerske razlike i u zajedništvu budemo jedan, isti Božji narod u jedinstvenoj različitosti duha i jedinstvu djela.

Mjesto prebivanja Duha Svetoga je u nama samima, u našoj nutrini. Slavimo Duhove kao blagdan " rođenja Crkve". Isus šalje Duha Svetoga koji će ostati u njegovoj Crkvi do svršetka svijeta. Svoje djelo on je  završio i otišao k Ocu, ali mi nismo napušteni i prepušteni sami sebi. Poslao nam je Duha Svetoga, Božjega Duha da nam oprosti grijehe i da nam ispuni srce radošću, mirom, blagošću, plemenitošću, Duha koji nas posvećuje i usmjeruje u životu do konačnog, sretnog prelaska u kuću Očevu.

Dođi, o Duše Sveti, preblaženo svjetlo, napuni sjajem naše pameti, zapali nam srca svetom željom za krepošću, operi naše nečistoće, omekšaj naše tvrdoće, izliječi naše rane.

 

 

TIJELOVO


 

 

 

 

 

...Stazom se vukuć, pjesma Boga slavi.

I zove. Breca u sve jačoj vjeri.-

Iz zlata žita nad poljem treperi

Maslina srebro put visina plavih.

 

Blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Već tisućama godina kruh i vino imaju osobito značenje za čovjeka. Kruhom se ljudi hrane, a vinom razveseljuju. 

Kruh je znak ljudskog rada, borbe za pravdu jer bez društvene pravde nema ni kruha za svakoga. Isusov vjernik treba se boriti za bolji život svoj, svoje obitelji, naroda i svega svijeta, za pravdu, za mir, za promicanje humanijega života. 

Vino - znak radosti. U Isusovim rukama i na euharistijskome stolu znak je da čovjek ima pravo i na radost i na slobodno vrijeme.

 Tajnu svog utjelovljenja utkao je Isus na posljednjoj večeri u znakove kruha i vina, koji snagom njegove riječi postaju Tijelo i Krv Kristova tj. sakrament Euharistije.

Blagdanom Tijelova naglašavamo istinu da je Isus pravi Bog i pravi Čovjek, jedan od nas, " u svemu jednak, osim u grijehu" reći će sv. Pavao. Tijelovo je dar Kristova predanog tijela, dar njegove prolivene krvi, dar njegove neizrecive ljubavi za svakoga od nas.

 

" Od glada, kuge i rata spasi nas,

Gospode!" - Blista ostenzorij. S granja

crveni cvjeci trune se mogranja.

Na njivi svuda kleknuli su klasi.  ( V. Nazor: Tijelovo, Ja vjerujem)

 

Sv. Misa u 10.00 i u 19.00

SVIBANJSKA POBOŽNOST

 

" Oj, Majko Božje milosti, vijek pomoć nama budi

da vijenac sviju kreposti nam svima resi grudi."

 

 Mjesec svibanj poklanjamo Mariji kao izraz odanosti i poštovanja prema Majci našega Spasitelja i našoj vlastitoj Majci koja ničije molbe ne odbija jer u nama gleda svoju djecu.

Krunica, pobožan je oblik sjedinjenja s Bogom, pobožnost koja uvijek uzdiže duh k nebu. Ona nam otkriva događaje iz Isusova i Marijina života u povezanosti s okolnostima duša koje mole i nadahnućima sveopće crkve. Kroz krunicu dajemo naglasak na mističnu kontemplaciju, duboko razmatranje i pobožnu nakanu. Krunicom molimo za osobne potrebe, a isto tako sudjelujemo u zboru čitave Crkve moleći za potrebe cijeloga čovječanstva jer je ova tako draga marijanska pobožnost pomogla u očuvanju svijeta od prijetećih nevolja, u povratku napretka  i društvenog reda. Otajstva krunice jednostavna su, a tako beskrajno duboka, ona su otajstva našega života, osobnoga, obiteljskoga, otajstva života Crkve.

Povjerimo Njoj da nas vodi ovim nestalnim svijetom te nam pomogne da budemo istinski prijatelji njezina Sina i odvažni graditelji njegova Kraljevstva u svijetu.

"O blagoslovljena Marijina krunice, kolike li radosti vidjeti kako se poput prinosa izdižeš iz ruku nevinih, svetih svećenika, čistih duša, mladeži, starijih, onih koji cijene vrijednost i djelotvornost molitve, iz ruku bezbrojnoga i pobožnog mnoštva poput simbola i poput stijega željenog mira u srcima i mira za sve narode svijeta!" (sv. Ivan XXIII)

Pobožnost Svete krunice uveo je sv. Dominik kako bi se izliječile rane društva. Prosvijetljen s neba, jasno je vidio da nema boljeg lijeka protiv zla našega vremena nego privoditi ljude Kristu koji je " put, istina i život" pomoću čestog razmatranja otkupljenja i moljenja po zagovoru Presvete Marije. 

Jer, jedno od obećanja koje je Blažena Djevica Marija dala sv. Dominiku i bl. Alanu je: Krunica će pomoći rast kreposti i dobrih djela, donijeti obilje Božjih darova za dušu, preokrenut će ljubav prema svijetu u ljubav prema Bogu, uzdići srca da žele božanska i vječna dobra. 

Pobožnost je svaki dan, osim nedjelje! 

Razni sadržaji

Wednesday the 19th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017