KORIZMA




  

 

" Sluga će se moj pravedni nasititi spoznajom svjetlosti i opravdat će mnoge i krivicu njihovu na sebe uzeti. Zato ću mu mnoštvo dati u baštinu, i s mogućnicima plijen će dijeliti jer sam se ponudio na smrt i među zlikovce bio ubrojen, da grijehe mnogih ponese na sebi i da se zauzme za zločince. Iz 53, 11b-12

Korizma, Četrdesetnica, pokornička je priprava za Uskrs, središnji kršćanski blagdan. 

Broj četrdeset, u biblijskoj je simbolici znak pokore, obraćenja, kušnje i usavršavanja. Korizma je povratak Bogu, plovidba nemirnim morem u kojem lomimo vesla, kidamo jedra, utapamo se i izranjamo na moru svjetla koje nam Krist daje u baštinu.

Kroz korizmeno vrijeme pozvani smo da promišljamo o svojoj vjeri, o pripadnosti Kristu, da se posvetimo svojoj obitelji, ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. Korizma je vrijeme zaokreta, odricanja od grijeha, izmirenje s onima koje smo ili koji su nas povrijedili, prvenstveno izmirenje s Bogom kako bismo, slobodni u srcu, prihvatili život s križevima, mukom, patnjama.

Stoga, prioni kao vjeran sluga Kristov, te ponesi hrabro križ Gospodina svoga, koji je iz ljubavi za tebe bio raspet. Spremi se da podneseš mnoge neprilike i svakojake nezgode u ovom bijednom životu, jer će ti tako biti, gdjegod bio, i tako ćeš zaista naći, kamogod se sakrio. (NK)

O crux, ave, spes unica.

Nema spasenja duši, niti ufanja u vječni život osim u križu. Uzmi, dakle, križ svoj i slijedi Isusa, pa ćeš uči u život vječni. (NK)

I statio   Pilat osuđuje Isusa na smrt

             Moj Isuse, Pilat te je nepravedno osudio. Na tu osudu i ja sam pristao po grijehu i zlu življenju.

II statio  Isus prima na se križ

             Isuse, moj Spasitelju, ti si na se drage volje primio teški križ koji ti prirediše grijesi moji i grijesi svih ljudi

III statio Isus pada prvi put pod križem

             Pod teretom križa padaš na zemlju, o moj Isuse. To je molitva i žrtva za naše nevolje i patnje.

IV statio Isus susreće svoju svetu Majku

             Kako si morao biti tužan, kad si noseći križ susreo svoju  Majku, strpljivi moj Isuse.

V statio  Šimun pomaže Isusu nositi križ

             Moj Isuse! Šimun je nosio tvoj križ. Drugi su ga na to prisilili. Potakni moje srce na dobra djela i ljubav.

VI statio Veronika pruža Isusu rubac 

             Svojom ljubavlju, koja se pokazivala i u smrtnom znoju tvoga lica, ti si me otkupio. Vrati duši mojoj ljepotu i nevinost koju je dobila na krštenju.

VII statio Isus pada drugi put pod križem

             Ti opet padaš pod teretom križa, ipak nisi ostao shrvan ležeći na zemlji. Želiš da se i ja nakon pada podignem na novi život.

VIII statio Isus tješi jeruzalemske žene

             Ti više voliš da oplakujem svoju bijedu nego tvoje muke. Ti donosiš snagu i hrabrost u teškoćama.

IX statio Isus pada treći put pod križem

             Pod težinom naših grijeha padaš, ali pridižeš se i nastavljaš put u smrt.

X statio Isusa svlače

            Ti si na Kalvariji bio lišen svojih haljina, ukloni od mene oholost, sebičnost, zle navike.Smiluj se golotinji i duhovnoj bijedi svih ljudi.

XI statio Isusa pribijaju na križ

            Radi ljubavi prema čovjeku, prema meni, dao si se razapeti na drvo križa.

XII statio Isus umire na križu

             Kojeg li svjedočanstva ljubavi prema Ocu i ljudima, krvi koje je za nas prolio

             Sin Božji. Molimo da predragocjenjena krv, dadne svim ljudima spasenje i

             obraćenje.

XIII statio Isusa skidaju s križa

             Marijo, Majko, u svoje krilo primila si mrtvo tijelo Isusovo. Privila si ga na  svoje srce kao  onih davnih dana njegova djetinjstva.

XIV statio Isusa polažu u grob

             Tvoj grob govori o nadi u uskrsnuće. Začetniče života, ne daj da uzaludna bude vrijednost  tvoje Krvi, nego daj da na tvome grobu započnemo novi život.

 

 


24. siječnja ZAVJETNI DAN




 

Marijo, Marijo,

tko te u nemoći,

proseći pomoći,

ufana pozdravlja,

Marijo,

on tebe zazvavši,

zavit prikazavši,

brez lika ozdravlja,

Marijo!                 ( Antun Kanižlić, 1699-1777)

 

Puna milosti, bez grijeha, ispunjena vedrinom, Marija je Božji dar nama ljudima koju trebamo nasljedovati i njoj se utjecati. U svakom od nas neka bude Marijina vjera, Marijina duša, iskreno predanje Bogu kako bismo kao i Ona veličali Gospodina. 

Susret Marije i Elizabete pun je zanosa i radosti jer obje pod srcem nose život. Jedna, nerotkinjom prozvana, u starosti nosi Onoga koji će poravniti staze, a Marija, djevica, ponizna službenica, Sina Božjega, smrt smrti, Betlehemsku objavu i veliku objavu križa. Elizabeta, prva ispovijeda vjeru da je Marija majka Gospodina. Skladna se ljupkost izmjenjuje u dva himna koji se isprepliću: " Blagoslovljena ti među ženama" (Lk 1,42), s jedne strane; a s druge: " što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me svi naraštaji zvati blaženom" (Lk 1,48). Bog ispunja, a Marija vjeruje i u toj vjeri ide ususret ljudima, budućim naraštajima, nama hodočasnicima koji ispunjeni radošću susreta pohodimo, zavjetujući se, ovo sveto tlo.

Preko Marije, Isusove učenice i posrednice, naše se mjesto oslobodilo pošasti crnih ospica koje su svakodnevno odnosile velik broj života.

Marijin zagovor neka nam bude nadahnuće, poticaj našemu življenju, našim obiteljima, društvu, čitavome svijetu kako bismo sva naša traženja, sve naše nesigurnosti, boli i nemire usmjerili ka jedinome koji sve obnavlja, liječi, uzdiže i proslavlja, Kristu Spasitelju.

Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,

Ko pomoć ište bez tebe, taj sprema

Na let se, a za nj krila ne imade.    ( D. Alighieri, Božanska komedija, Raj XXXIII)

 

Misno slavlje na Kapelici je u 10.30, a predvodi don Mario Matković!

 

   

             

 

 

Sv. Luka, ev.

18. listopada spomendan je sv. Luke, ev. 

Rođen kao poganin, kršćaninom je postao oko 40. godine. Visoko obrazovan, po zanimanju liječnik te ga i štujemo kao zaštitnika liječnika.

Život mu je usko povezan sa životom sv. Pavla. Lukina evanđelja temelje se na usmenim i pismenim svjedočanstvima očevidaca čiju je on vjerodostojnost utvrdio.

Ona su zaista radosna vijest. Najopširnije je opisao Isusovo rođenje i pjesmu anđela " Slava Bogu na visini". Luka ističe nazočnost žena u Isusovu djelu spasenja. Ponajprije, to je Marija " blagoslovljena među ženama". Od njega jedinog imamo izvještaj o Marijinu posjetu Elizabeti, koji posebno štujemo u našoj župi, i Marijinu pjesmu "Veliča".

Luka pazi na stil i ljepotu govora.Njegova riječ dolazi iz srca i dira svako srce. Isusa oslovljava "Gospodin". Prikazuje ga kao prijatelja svih siromaha: grješnika, carinika, razbojnika, bolesnih, udovica, djece. Sjetimo se samo obećanja razbojniku:" Još danas ćeš biti sa mnom u raju"! Tako dojmljive prispodobe o Božjem milosrđu prema grješnicima ne donosi nitko kao Luka. 

BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM

 

 

 Zdravo budi, Marijo, prejasna Zornice, istočnog bez grijeha začeta Djevice,

jer tebe vječni Bog odabra od vijeka za radost puka svog. (Zdravo budi Marijo)

 

Oci II vatikanskog Sabora uče nas: "Urešena već prvog časa svog začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna..."

Marija, kći sionska, od prvoga je časa svoga života, od samoga začeća slobodna od svakoga grijeha. Roditelji su joj darovali naravni život, a Bog joj je dao i svoj nadnaravni. "Božja se riječ pokazuje kao sjemenka"(R. Laurentin). Marija postaje "Božji narod" koji donosi plod po Božjoj milosnoj snazi. (Kći sionska - J. Ratzinger)

Svako ljudsko biće čim se začne, opterećeno je iskonskim grijehom. Bogočovjek, Isus Krist preuzeo je na sebe odgovornost za sve ljudske grijehe - u svojoj ih je smrti usmrtio. Otkupio nas je od robovanja grešnosti. Otkupljenje je na Mariju unaprijed primjenjeno, na nju nije prešao praroditeljski grijeh. Po tome se i njezino začeće zove bezgrešnim.

" Koje Bog predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova. Koje pak predodredi, te i pozva; koje pozva te i opravda, koje opravda te i proslavi. ( Rim 8,29-30)

Marija je slobodna jer joj Bog daje slobodu. Ona je početak obnove čovječanstva i siguran znak kojega svi tražimo. Marija, jedina, najljepša, najsvetija, najmilija od svih stvorova. " Raduj se jer si puna milosti!"

U svijetu u kojem živimo zaslijepljeni smo ohološću, materijalizmom, hedonizmom, ne prepoznajemo bližnje, pred sebe stavljamo "imati", a ne "biti". Bog nam je tu negdje, kad nam zatreba. No, Marija, ponizna službenica u kojoj nije bilo ni najmanje sjene grijeha, pouzdala se u Boga, u njegovu milost. Neopterećena ovozemaljskim, kaže mu svoje "DA"da postane blagovjesnicom Mira Božjega.

Papa Pio IX, 8. prosinca 1854. proglasio je dogmu o Bezgrešnom začeću BDM.

30.09. Sv.Jeronim

 

Upoznat ću Te, poznavaoče moj, upoznat ću Te kao što sam i upoznat od Tebe. (1Kor 13,12)

 Sv.Jeronim

Sv. Jeronim pripada latinskim crkvenim ocima. Nakon studija u Rimu živio je četiri godine kao pustinjak u sirijskoj pustinji, zatim je bio tajnik pape Damasa I. od 386. godine poglavar je nekoliko samostana i utemeljitelj škole u Betlehemu. Ondje je prevodio Bibliju iz izvornih tekstova  u do danas temeljnu latinsku verziju, tzv. Vulgatu.

Autor je velikog broja egzegetskih, dogmatskih, polemičkih spisa, homilija, a posebno mjesto zauzimaju poslanice.

Individualni atribut sveca jest lav. Taj se prikaz odnosi na legendu po kojoj je Jeronim nekoć izvukao trn iz šape lava. No, životinja se dovodi i u vezi s time što je svetac uspio obuzdati svoj naprasiti temperament.

Za svoje mane, slabosti i grijehe preoštrom se pokorom kažnjavao. A napisao je: "Smiluj mi se Bože, jer sam Dalmatinac."

Njegovi tjelesni ostaci počivaju u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu.

Više članaka ...

  1. VELIKA GOSPA

Razni sadržaji

Thursday the 2nd. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017