25. ožujka NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO




Gle, Anđeo blagovjesnik

Glas sretan nosi Djevici:

Izvršuju se proroštva

I radost sviće zemlji svoj.

 

Riječ Očeva postala je tijelom u Marijinu krilu, Riječ koja je žrtvovana za spas čitavoga svijeta.

U djevičanskom krilu Marijinu, oblikuje se ljudska narav Isusa Krista. "Neka mi bude po tvojoj riječi" - Stvoritelj postaje stvorenje, utjelovljenje Boga u našem svijetu. Blagdanom Navještenja slavimo trenutak kada Bog Mariji dodjeljuje uzvišeno zvanje majke Boga i Gospodina našega Isusa Krista. Marija iz Nazareta otvorila je Bogu vrata svoje slobode i postala najveća Božja suradnica u beskrajnom djelu spašavanja čovječanstva. Marija prihvaća čast božanskog majčinstva koji se u istom trenutku ispunja u njoj.

Poput Marije, Bog hoće i mene i tebe, ljudsku suradnju, kuca i na naša vrata, želi se u nama ponovo roditi, boraviti, djelovati, donositi nam mir, radost, pravednost kako bi dao sol, smisao našem životu. " Evo, na vratima stojim i kucam; posluša li tko glas moj i otvori mi vrata, unići ću k njemu... (Otk3,20) Blagdan Navještenja prva je svjetla točka koja spaja nebo i zemlju; prvi od najvećih događaja u povijesti (bl. Ivan XXIII)

19. ožujka SVETI JOSIP




 Kip sv. Josipa iz kapelice u Zečevu

 

" Koji se boje Gospoda, slušaju njegove riječi i koji ga ljube, drže se putova njegovih. Koji se boje Gospoda, čine što je njemu po volji, i koji ga ljube, uživaju u njegovu Zakonu." ( Sir2, 18-19)

Josip, samozatajan, ponizan, poslušan Bogu, iza Isusa i Marije, zauzima najčasnije mjesto u povijesti Spasenja.

Po Josipu, iz doma Davidova,Isus, obećani Mesija, postaje sin Davidov. Stoga, s Abrahamom započinje i Josipovo i Isusovo rodoslovlje (Mt1,1). S Abrahamom je Jahve sklopio Savez ljubavi i obećao mu da će biti otac mnogim narodima i po njegovu će se potomstvu blagoslivljati svi narodi.

Josip, siguran u Božju vjernost i obećanja, nije posumnjao u čudo što ga Duh Sveti izvede u Mariji. " Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će Sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus, jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih. (Mt16,23) Josip mu je nadjenuo ime, što je u židovskom narodu bilo pravo oca. Stoga sv. Josipa uzimamo za primjer očinstva, za primjer skrbnika, za primjer hranitelja obitelji, za primjer bračne čistoće i iskrene ljubavi.

Josip se ubraja u najčašćenije crkvene likove. Vrhunac štovanja sv. Josipa značilo je njegovo uzdignuće za zaštitnika cijele Crkve. To je učinio papa Pio IX godine 1870. Sv. Josip, zaštitnik obitelji, uzor je prave, iskrene ljubavi i sjedinjenja srca u vjernosti.

Hrvatski Državni Sabor 1687. godine proglašava sv. Josipa, Krista Spasitelja vjernog hranitelja, Djevice Bogorodice djevičanskog zaručnika, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske.

Stoga, molimo zagovor sv. Josipa molitvom pape Leona XIII: ... Budi nam s neba milostivo u pomoći, o naš jaki zaštitniče u borbi s vlašću tmine, pa kao što si nekoć dijete Isusa iz najveće pogibli života izbavio, tako i sada brani Sv. Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih...

24. siječnja ZAVJETNI DAN




 

Marijo, Marijo,

tko te u nemoći,

proseći pomoći,

ufana pozdravlja,

Marijo,

on tebe zazvavši,

zavit prikazavši,

brez lika ozdravlja,

Marijo!                 ( Antun Kanižlić, 1699-1777)

 

Puna milosti, bez grijeha, ispunjena vedrinom, Marija je Božji dar nama ljudima koju trebamo nasljedovati i njoj se utjecati. U svakom od nas neka bude Marijina vjera, Marijina duša, iskreno predanje Bogu kako bismo kao i Ona veličali Gospodina. 

Susret Marije i Elizabete pun je zanosa i radosti jer obje pod srcem nose život. Jedna, nerotkinjom prozvana, u starosti nosi Onoga koji će poravniti staze, a Marija, djevica, ponizna službenica, Sina Božjega, smrt smrti, Betlehemsku objavu i veliku objavu križa. Elizabeta, prva ispovijeda vjeru da je Marija majka Gospodina. Skladna se ljupkost izmjenjuje u dva himna koji se isprepliću: " Blagoslovljena ti među ženama" (Lk 1,42), s jedne strane; a s druge: " što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me svi naraštaji zvati blaženom" (Lk 1,48). Bog ispunja, a Marija vjeruje i u toj vjeri ide ususret ljudima, budućim naraštajima, nama hodočasnicima koji ispunjeni radošću susreta pohodimo, zavjetujući se, ovo sveto tlo.

Preko Marije, Isusove učenice i posrednice, naše se mjesto oslobodilo pošasti crnih ospica koje su svakodnevno odnosile velik broj života.

Marijin zagovor neka nam bude nadahnuće, poticaj našemu življenju, našim obiteljima, društvu, čitavome svijetu kako bismo sva naša traženja, sve naše nesigurnosti, boli i nemire usmjerili ka jedinome koji sve obnavlja, liječi, uzdiže i proslavlja, Kristu Spasitelju.

Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,

Ko pomoć ište bez tebe, taj sprema

Na let se, a za nj krila ne imade.    ( D. Alighieri, Božanska komedija, Raj XXXIII)

 

Misno slavlje na Kapelici 10.30  predvodi don Luka Vrljičak, prof.

 

   

             

 

 

KORIZMA




  

 

" Sluga će se moj pravedni nasititi spoznajom svjetlosti i opravdat će mnoge i krivicu njihovu na sebe uzeti. Zato ću mu mnoštvo dati u baštinu, i s mogućnicima plijen će dijeliti jer sam se ponudio na smrt i među zlikovce bio ubrojen, da grijehe mnogih ponese na sebi i da se zauzme za zločince. Iz 53, 11b-12

Korizma, Četrdesetnica, pokornička je priprava za Uskrs, središnji kršćanski blagdan. 

Broj četrdeset, u biblijskoj je simbolici znak pokore, obraćenja, kušnje i usavršavanja. Korizma je povratak Bogu, plovidba nemirnim morem u kojem lomimo vesla, kidamo jedra, utapamo se i izranjamo na moru svjetla koje nam Krist daje u baštinu.

Kroz korizmeno vrijeme pozvani smo da promišljamo o svojoj vjeri, o pripadnosti Kristu, da se posvetimo svojoj obitelji, ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. Korizma je vrijeme zaokreta, odricanja od grijeha, izmirenje s onima koje smo ili koji su nas povrijedili, prvenstveno izmirenje s Bogom kako bismo, slobodni u srcu, prihvatili život s križevima, mukom, patnjama.

Stoga, prioni kao vjeran sluga Kristov, te ponesi hrabro križ Gospodina svoga, koji je iz ljubavi za tebe bio raspet. Spremi se da podneseš mnoge neprilike i svakojake nezgode u ovom bijednom životu, jer će ti tako biti, gdjegod bio, i tako ćeš zaista naći, kamogod se sakrio. (NK)

O crux, ave, spes unica.

Nema spasenja duši, niti ufanja u vječni život osim u križu. Uzmi, dakle, križ svoj i slijedi Isusa, pa ćeš uči u život vječni. (NK)

I statio   Pilat osuđuje Isusa na smrt

             Moj Isuse, Pilat te je nepravedno osudio. Na tu osudu i ja sam pristao po grijehu i zlu življenju.

II statio  Isus prima na se križ

             Isuse, moj Spasitelju, ti si na se drage volje primio teški križ koji ti prirediše grijesi moji i grijesi svih ljudi

III statio Isus pada prvi put pod križem

             Pod teretom križa padaš na zemlju, o moj Isuse. To je molitva i žrtva za naše nevolje i patnje.

IV statio Isus susreće svoju svetu Majku

             Kako si morao biti tužan, kad si noseći križ susreo svoju  Majku, strpljivi moj Isuse.

V statio  Šimun pomaže Isusu nositi križ

             Moj Isuse! Šimun je nosio tvoj križ. Drugi su ga na to prisilili. Potakni moje srce na dobra djela i ljubav.

VI statio Veronika pruža Isusu rubac 

             Svojom ljubavlju, koja se pokazivala i u smrtnom znoju tvoga lica, ti si me otkupio. Vrati duši mojoj ljepotu i nevinost koju je dobila na krštenju.

VII statio Isus pada drugi put pod križem

             Ti opet padaš pod teretom križa, ipak nisi ostao shrvan ležeći na zemlji. Želiš da se i ja nakon pada podignem na novi život.

VIII statio Isus tješi jeruzalemske žene

             Ti više voliš da oplakujem svoju bijedu nego tvoje muke. Ti donosiš snagu i hrabrost u teškoćama.

IX statio Isus pada treći put pod križem

             Pod težinom naših grijeha padaš, ali pridižeš se i nastavljaš put u smrt.

X statio Isusa svlače

            Ti si na Kalvariji bio lišen svojih haljina, ukloni od mene oholost, sebičnost, zle navike.Smiluj se golotinji i duhovnoj bijedi svih ljudi.

XI statio Isusa pribijaju na križ

            Radi ljubavi prema čovjeku, prema meni, dao si se razapeti na drvo križa.

XII statio Isus umire na križu

             Kojeg li svjedočanstva ljubavi prema Ocu i ljudima, krvi koje je za nas prolio

             Sin Božji. Molimo da predragocjenjena krv, dadne svim ljudima spasenje i

             obraćenje.

XIII statio Isusa skidaju s križa

             Marijo, Majko, u svoje krilo primila si mrtvo tijelo Isusovo. Privila si ga na  svoje srce kao  onih davnih dana njegova djetinjstva.

XIV statio Isusa polažu u grob

             Tvoj grob govori o nadi u uskrsnuće. Začetniče života, ne daj da uzaludna bude vrijednost  tvoje Krvi, nego daj da na tvome grobu započnemo novi život.

 

 


BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM

 

 

 Zdravo budi, Marijo, prejasna Zornice, istočnog bez grijeha začeta Djevice,

jer tebe vječni Bog odabra od vijeka za radost puka svog. (Zdravo budi Marijo)

 

Oci II vatikanskog Sabora uče nas: "Urešena već prvog časa svog začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna..."

Marija, kći sionska, od prvoga je časa svoga života, od samoga začeća slobodna od svakoga grijeha. Roditelji su joj darovali naravni život, a Bog joj je dao i svoj nadnaravni. "Božja se riječ pokazuje kao sjemenka"(R. Laurentin). Marija postaje "Božji narod" koji donosi plod po Božjoj milosnoj snazi. (Kći sionska - J. Ratzinger)

Svako ljudsko biće čim se začne, opterećeno je iskonskim grijehom. Bogočovjek, Isus Krist preuzeo je na sebe odgovornost za sve ljudske grijehe - u svojoj ih je smrti usmrtio. Otkupio nas je od robovanja grešnosti. Otkupljenje je na Mariju unaprijed primjenjeno, na nju nije prešao praroditeljski grijeh. Po tome se i njezino začeće zove bezgrešnim.

" Koje Bog predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova. Koje pak predodredi, te i pozva; koje pozva te i opravda, koje opravda te i proslavi. ( Rim 8,29-30)

Marija je slobodna jer joj Bog daje slobodu. Ona je početak obnove čovječanstva i siguran znak kojega svi tražimo. Marija, jedina, najljepša, najsvetija, najmilija od svih stvorova. " Raduj se jer si puna milosti!"

U svijetu u kojem živimo zaslijepljeni smo ohološću, materijalizmom, hedonizmom, ne prepoznajemo bližnje, pred sebe stavljamo "imati", a ne "biti". Bog nam je tu negdje, kad nam zatreba. No, Marija, ponizna službenica u kojoj nije bilo ni najmanje sjene grijeha, pouzdala se u Boga, u njegovu milost. Neopterećena ovozemaljskim, kaže mu svoje "DA"da postane blagovjesnicom Mira Božjega.

Papa Pio IX, 8. prosinca 1854. proglasio je dogmu o Bezgrešnom začeću BDM.

Razni sadržaji

Sunday the 8th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017