GOSPA FATIMSKA

" Marija se obraća najmanjima kako bi nam pokazala ono što je apsolutno nužno spoznati, odnosno da se trebamo baviti samo onim što je nužno , onim što je posve izvorno i podjednako važno i podjednako moguće za sve ljude: vjerovati u Isusa Krista, blaženi plod njezine utrobe. Mi joj zahvaljujemo na njezinoj majčinskoj prisutnosti i zato što nam se na ovome posebnome mjestu obraća na tako živ i tako izražajan način, kao blaga i milosrdna Majka". (kard. Ratzinger, Fatima 1996.)

Događaj u Fatimi čini se jednim od najvećih u XX stoljeću, među ostalim i zato što u svojoj poruci najavljuje mnoge kasnije znakove i zato što traži od nas da živimo ono na što nas poziva. 2017. neobično je bilo preklapanje obljetnica . Osim stote obljetnice ukazanja u Fatimi, obilježava se i petsto godina od Lutherove Reformacije, tristo od osnutka masonerije i sto od Oktobarske revolucije. Ti su događaji imali veliki utjecaj na povijest, a imaju ga i danas; na njih se može primijeniti sinteza koju je papa Pio XII izrekao o trima razdobljima, protestantizmu, prosvjetiteljstvu i ateizmu: "Oh, ne pitajte nas koji je neprijatelj niti kakvo ruho nosi. Htio je narav bez milosti, razum bez vjere, slobodu bez autoriteta, katkad autoritet bez slobode. To je neprijatelj koji postaje sve konkretniji, sa zapanjujućom beskrupuloznošću: Krist da, Crkva ne! zatim: Bog da, Krist ne! napokon prazni krik: Bog je mrtav Štoviše, Boga nikada nije ni bilo." (S. Gaeta: Fatima, cijela istina)

USKRS

Na tvrdoj daski, o koju su me vezali,

već sada pjevam pjesmu svoje pobjede

I gledam: tamo na zreniku olujnom

Planina velja do neba se uzdiže

U sjaju plama sunčeva....

I stoji jeka po svoj zemlji spasenoj

Visoko na visinama,

Duboko u nizinama:

Hozana, Sine Davidov!

Hozana, rode moj ! (Uskrs, V.Nazor)

Uskrs je dan u kojem čovjek doista pripada Kristu jer ga Gospodin, poput Izraelaca, oslobađa od ropstva grijeha. Slavne rane u tijelu Uskrsloga Gospodina, zalog su naše nade. Od uskršnje zore, novo proljeće nade obuzima svijet, jer Uskrs nije povijesni trenutak nego početak novoga, vječnog života. Uskrsnuće označava najveću Kristovu pobjedu i ujedno jamstvo pobjede za Crkvu, usprkos protivštinama, usprkos progonima, jučer u prošlosti, sutra u budućnosti. Isus svoje uskrsnuće nije upotrijebio da ponizi neprijatelje nego je svoje svjedoke uputio da na tihi način, u Duhu ljubavi, privode ljude novosti života. " Umro je i uskrsnuo da život imaju, u izobilju da ga imaju." (Iv10,10) Sve treba spasiti. To je moguće samo ljubavlju, pomirenjem i praštanjem. To je novi kvasac, to je budućnost. To je poruka Kristova uskrsnuća. Da je Krist uskrsnuo, možemo danas doživjeti istom snagom kao što su to doživjeli apostoli. Jer, Isus je isti i jučer i danas i uvijeke (Heb13,8). Ukazuje nam se u njegovoj zajednici, među braćom i sestrama, u svetoj pričesti. Uskrsli tada stoji u nama. O njemu razmišljamo, s njime se suobličujemo, s njime patimo, po njemu se veselimo.  Uskrsnućem, Bog dokazuje da je pobijedio smrt pa apostol Pavao može reći: " Gdje je smrti pobjeda tvoja? Gdje je smrti žalac tvoj?" ((1Kor15,55). Gospodin nas je učinio novim stvorenjima, jer nas ne želi ostaviti zatočenicima pakla. Poziva nas kao nevjernu nevjestu u jutru uskrsnuća otvarajući nam nove horizonte života i  nade. 

Uskrsli živi i daruje život,  živi i tvori zajednicu, živi i otvara budućnost, živi i pokazuje put. Uskrs postaje velikom krsnom svetkovinom u kojoj čovjek takoreći osobno prolazi kroz Crveno more, izlazi iz svoga starog načina postojanja u zajedništvo s Kristom, Uskrslim. ( Benedikt XVI, Duh Liturgije)

O zabrani prolaska

Mjesec svibanj, posvećen je Blaženoj Djevici Mariji, a zadnji dan u mjesecu slavimo kao Marijin pohod Elizabeti. Koja milost u tom posjetu, posjetu kojega i mi činimo Gospi od Kapelice, ne samo na njezine blagdane nego i kroz godinu, prinoseći joj naše patnje, boli, radosti, žalosti... Tko će nas utješiti ako ne naša nebeska Majka koja bdije nad nama gotovo tri stoljeća i koja je za stan svoje Svete prilike odabrala naše mjesto. Posebno u ovim danima neizvjesnosti, sveopće nesigurnosti i sumnji.

Ali naš put Majci Božjoj prepriječen je nerazumnom odlukom vlasnika Marine Frapa kroz koju prolazi put prema Kapelici. Besramna odluka podržana dijelom i vlašću Rogoznice koja je, apsurdno, za Dan općine, izabrala 2.srpnja, dan dolaska Gospine prilike u Rogoznicu. Ovaj mi se puk približuje ustima svojim i usnama me svojim časti, a srce im je daleko od mene i strah njihov prema meni, naučena ljudska zapovijed. Iz 29,13.

Žalosno je da svećenik ne smije pristupiti posjedu na kojemu se nalazi Svetište i da mu ljudi koji i ne upoznaše Boga određuju i uvjetuju kretanje. Što reći? Gdje su mještani, gdje su vjernici? Slave li Ime samo kad je zgodno vrijeme?

Dosudi mi pravo, Bože,

i raspravi parbu moju 

s ljudima zlobnim; od lažaca i zlikovaca,

izbavi me! (Ps43,1)

A zaključila bih isto s  Psalmom 43,3

Pošalji svjetlost svoju koja štiti;

neka me vodi i dovede na svetu goru tvoju,

k šatoru tvojemu!

Tajne

... U mene i sad djetinje su oči,

Što čudom motre zagonetku Svega.

I život volim i sve one moći,

Što kao vode izviru iz njega.

Pred procvjetale plote, iza kojih

Znam da se svemu odgonetke kriju

I svijet žive vedrih sanja mojih 

V Nazor: Nevidljivi svijet