UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPA


 

 

" Divna Djevice u sunce zaodjenuta,

zvijezdama okrunjena,

ti si se toliko svidjela uzvišenom Suncu

da je u tebi svjetlo svoje skrio ...." ( Francesco Petrarca)

 

Marija - osoba koja je u krilo prihvatila veliki događaj Utjelovljenja Sina Božjega i postala mjesto Božje nazočnosti među ljudima. Marija u sebi sabire cjelokupno iščekivanje Izraela, dolazak Mesije, djeteta koje je određeno da kraljuje nad svim narodima. Marija, žena odjevena u sunce, otvorena Bogu u čije srce Sotona nije uspio sebi prokrčiti  put. Marija je prva Božja suradnica u velikom djelu spasenja čovječanstva. Ona je prvina Kristove pobjede, budućnost prema kojoj hodimo. 

Velika Gospa kojom se obilježava Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo, najveći je blagdan posvećen Majci Božjoj. To je kruna Marijina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnoga začeća. Kršćani su naslutili svojom vjerom da je Marija u slavi svoga Sina te su različitim naslovima slavili Gospino uzdignuće. U sakramentu pape Hadrijana I (772-795) ovu svetkovinu po prvi puta zove " Uznesenje svete Marije". 

Papa Pio XII proglasio je dogmu o Marijinu uznesenju na nebo dušom i tijelom, 1. XI 1950. U dogmatskoj buli o uznesenju piše: Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. Ona je od Gospodina bila uzvišena  sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću. 

Velika Gospa zaštitnica je naše župe. Svete mise su u 10.00 i navečer, u 20.00.

 

BLAGOVIJEST


 

 

 

O otajstvo, o čudesa,

kakve glase Diva ćuti;

ljubav vodi iz nebesah

Sina Božjeg, da se uputi.

 

Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj. " Ne boj se Marijo! Ta našla si milost u Boga."

Marija postaje kovčeg saveza, mjesto Božjeg nastanjivanja, Božja kolijevka. 

 

Čuvši način, Diva tada

ponizi se i privoli,

službenica činit rada

što je drago Božjoj volji.

 

Marija, ponizna, a tako velika, puna ljepote jer je bez grijeha, prihvaća Božji naum i postaje čuvarica najveće tajne, Božanskog majčinstva i najveće istine koju je Bog za spasenje podario čovjeku. " Raduj se, milosti puna! Ovim anđelovim poklikom započinje Novi zavjet u stvarnome smislu. (Benedikt XVI, Djetinjstvo Isusovo)

 

Bog čovikom, Diva plodna

po Svetome Duhu posta;

s Majke slavom Bogorodna

čudnovato Diva osta. (Antun Kanižlić, 1699-1777)

 

Događaj Marijina navještenja zbio se u priprostoj kući u  galijskome gradu Nazaretu. Galileja i Nazaret bili su od ljudi prezreni ali pred Bogom " zemlja poniznosti" jer Bog svoj pogled svraća na siromaha i čovjeka duha ponizna. ( usp. Iz 66, 1-2)

Blagovijest se slavi u korizmi čime se naglašava radost zbog Božjeg dolaska na zemlju, a isto tako i žalost zbog muke i smrti koja ga čeka.

BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BDM




 

" Gdje se umnožio grijeh, nadmoćno izobilova milost: kao što grijeh zakraljeva smrću da tako i milost kraljuje za život po Isusu Kristu Gospodinu našem." ( Rim5,20-21)

 

       Da bi bila majkom Spasiteljevom, da bi slobodno mogla prihvatiti svoj materinski poziv koji joj je prenio anđeo prilikom Navještenja, Marija je po Božjoj milosti primila to da je već od prvog trenutka svoga postojanja bila urešena  "sjajem sasvim osobite svetosti" (Lumen Gentium, 56), ona je sačuvana od ljage istočnoga grijeha i svih njegovih posljedica.

Marijo presveta, bez grijeha začeta,

bez istočne ti krivice,

ti međ svim jedina izabrana nevina

i prečista ti Djevice! ( Pjesmarica XIX st.)

Čim su joj otac i majka darovali naravni život, Bog joj je dao i svoj nadnaravni. Marijino srce je čisto, ispunjeno Božjom ljubavlju iz koje proizlazi ljubav prema svakome čovjeku.  Marija je slobodna jer joj Bog daje slobodu. Ona je početak obnove čovječanstva i siguran znak kojega svi tražimo i po kojemu ćemo doći ka Gospodinu našem Isusu Kristu.

Zmiju zatre nogom, nas pomiri s Bogom

premoguća dobitnica,

zato zvijezdam jasna, mlad- mjesecom krasna

okružena sjaj Djevica.

 

SV JOSIP RADNIK


 

Što god radite, zdušno činite, kao Gospodinu, a ne ljudima, znajući da ćete od Gospodina primiti nagradu, baštinu. Gospodinu Kristu služite! (Kol 3, 23-24)

                Sveci, naši su istinski uzori nasljedovanja, uzori čiji je život dosegnuo puninu smisla. Biti svet znači biti " siromašan duhom", biti čist srcem, krotak i milosrdan i imati srce koje kuca za Boga i bližnjega.

                To čisto srce u koje je prodrla Božja svjetlost posjedovao je sv. Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije. Josip prepoznaje Božji zov i prihvaća ga bez prigovora. S Marijom prima Isusa i odgaja ga. Po Božjem glasniku dao mu je ime i zakonski ga prihvatio kao svoje dijete upućujući ga u život. Josip je otvoren za Boga i po Božjoj volji ispunja zadaću glavara Svete Obitelji. Veličina sv. Josipa je u njegovoj samozatajnosti i poniznosti, slijedi Božja nadahnuća i vjerodostojno živi svoj poziv. Nije bio čovjek velikih riječi nego čovjek djela i rada, stoga crkva ga i štuje kao sv. Josipa Radnika, 1. svibnja. On je i primjer povjerenja u Boga i predanog vršenja Božje volje. Prema katoličkoj predaji, smatra se da je sv. Josip umro u rukama Isusa i Marije te se zbog toga štuje kao uzor pobožnog vjernika koji milost prima u trenutku smrti te zagovornikom obitelji, očeva, bolesnih, umirućih. I ova je godina posvećena očevima upravo kroz sliku sv. Josipa.

                Josip, " muž pravedan", svjedok nam je Božje ljubavi u svijetu punom oholosti koji je odbacio Boga i ljudski život. 

Hrvatski Državni sabor 1687. godine donosi slijedeću odluku: "Sveti Josip Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske  u Državnom saboru godine 1687. od redova  i staleža jednoglasno je odabran".

MOLITVA SV. JOSIPU  ( papa Lav XIII)

 

K tebi se, o sveti Josipe, utječemo u svojoj nevolji. (Pošto smo tvoju Presvetu Zaručnicu za pomoć zamolili, molimo pouzdano i za tvoju pomoć) za ljubav koja te je s neoskvrnjenom Djevicom i Bogorodicom vezala i za očinsku ljubav kojom si dijete Isusa grlio, smjerno te molimo da baštinu koju je Isus Krist svojom krvlju otkupio, milostivo pogledaš te našoj nevolji svojom moći u pomoć pritečeš. O brižni čuvaru božanske obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa Krista; ne daj, Predragi Oče, da nas okruže zabluda i pokvarenost. Budi nam s neba milostivo u pomoći, o naši jaki zaštitniče, u borbi s vlašću tmine, pa kao što si nekoć dijete Isusa iz najveće pogibli života izbavio, tako i sada brani Svetu Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih te nas svakoga pojedinog trajno uzmi pod svoje okrilje da mognemo po tvojem uzoru i tvojom pomoći sveto živjeti, blaženo umrijeti i u nebu vječno blaženstvo zadobiti. Amen.

 

Sveta Misa u Zečevu kod kapelice sv. Josipa 1.svibnja u 18.00!

 

Sv. Nikola Tavelić




 

 

" Kad janje otvori peti pečat, opazih pred žrtvenikom duše zaklanih zbog riječi Božje i zbog svjedočanstva koje su držali. Oni počeše vikati svom snagom: " Dokle ćeš sveti i pravi Vrhovniče, odgađati sud i osvetu naše krvi nad stanovnicima zemlje?" (Otk 6,9f)

Bilo je to upozorenje na nebrojene mučenike koje su ubijali rimski vlastodršci zbog njihove vjere, ali i upozorenje na mučenike koji su stradavali i stradavaju u progonima nacionalsocijalističkih, islamističkih, komunističkih režima.

Ljubav prema Bogu, ljubav prema braći Hrvatima, odvela je Nikolu Tavelića u Bosnu da bi, suzbivši krivovjerje bosanskih bogumila, propovijedao Isusovo Evanđelje. 1391. odlazi u Palestinu da kao misionar propovijeda Evanđelje muslimanima. No, zajedno sa svojom subraćom, biva osuđen na najstrašnije muke." Pogani me okružiše, Imenom ih Gospodnjim uništih." Ps 118(117) Mnoštvo, raspaljeno mržnjom, sasjeće ih mačevima i baci na lomaču, da njihov pepeo kršćani ne bi možda sačuvali i štovali. (sv. Pavao VI)

21. lipnja 1970. blaženog Nikolu Tavelića, papa Pavao VI proglašava svecem. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, poradi je vjere u Krista, umro mučeničkom smrću. Ugledajući se na njega, prisjetimo se kroz povijest brojnih naših sunarodnjaka koji su zbog Krista trpjeli mučeništvo. Svakodnevno se uvjeravamo kako se neprijateljstvo vladajućih hrani klevetanjem puka, posebno onih koji su im omogućili slobodu koju žele ponovo prožeti komunističkim i jugoslavenskim duhom.

Unatoč svemu, radosno, poput psalmiste recimo:

Gurahu me, gurahu da me obore, 

ali mi Gospodin pomože.

Gospodin je moja snaga i pjesma,

on mi je spasitelj.

Čuj! Radost i spasenje

odzvanja šatorima pravednika. Ps 118 (117) 

 

 

 

 

Razni sadržaji

Thursday the 27th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017