UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPA
" Divna Djevice u sunce zaodjenuta,
zvijezdama okrunjena,
ti si se toliko svidjela uzvišenom Suncu
da je u tebi svjetlo svoje skrio ...." ( Francesco Petrarca)
Marija - osoba koja je u krilo prihvatila veliki događaj Utjelovljenja Sina Božjega i postala mjesto Božje nazočnosti među ljudima. Marija u sebi sabire cjelokupno iščekivanje Izraela, dolazak Mesije, djeteta koje je određeno da kraljuje nad svim narodima. Marija, žena odjevena u sunce, otvorena Bogu u čije srce Sotona nije uspio sebi prokrčiti put. Marija je prva Božja suradnica u velikom djelu spasenja čovječanstva. Ona je prvina Kristove pobjede, budućnost prema kojoj hodimo.
Velika Gospa kojom se obilježava Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo, najveći je blagdan posvećen Majci Božjoj. To je kruna Marijina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnoga začeća. Kršćani su naslutili svojom vjerom da je Marija u slavi svoga Sina te su različitim naslovima slavili Gospino uzdignuće. U sakramentu pape Hadrijana I (772-795) ovu svetkovinu po prvi puta zove " Uznesenje svete Marije".
Papa Pio XII proglasio je dogmu o Marijinu uznesenju na nebo dušom i tijelom, 1. XI 1950. U dogmatskoj buli o uznesenju piše: Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. Ona je od Gospodina bila uzvišena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.
Velika Gospa zaštitnica je naše župe. Svete mise su u 8.00, 10.00 i navečer, u 20.00.
BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BDM
" Gdje se umnožio grijeh, nadmoćno izobilova milost: kao što grijeh zakraljeva smrću da tako i milost kraljuje za život po Isusu Kristu Gospodinu našem." ( Rim5,20-21)
Da bi bila majkom Spasiteljevom, da bi slobodno mogla prihvatiti svoj materinski poziv koji joj je prenio anđeo prilikom Navještenja, Marija je po Božjoj milosti primila to da je već od prvog trenutka svoga postojanja bila urešena "sjajem sasvim osobite svetosti" (Lumen Gentium, 56), ona je sačuvana od ljage istočnoga grijeha i svih njegovih posljedica.
Marijo presveta, bez grijeha začeta,
bez istočne ti krivice,
ti međ svim jedina izabrana nevina
i prečista ti Djevice! ( Pjesmarica XIX st.)
Čim su joj otac i majka darovali naravni život, Bog joj je dao i svoj nadnaravni. Marijino srce je čisto, ispunjeno Božjom ljubavlju iz koje proizlazi ljubav prema svakome čovjeku. Marija je slobodna jer joj Bog daje slobodu. Ona je početak obnove čovječanstva i siguran znak kojega svi tražimo i po kojemu ćemo doći ka Gospodinu našem Isusu Kristu.
Zmiju zatre nogom, nas pomiri s Bogom
premoguća dobitnica,
zato zvijezdam jasna, mlad- mjesecom krasna
okružena sjaj Djevica.
LISTOPADSKA POBOŽNOST
Kako je sladak prizor i Bogu vrlo ugodan kada na izmaku dana kršćanski dom odzvanja uzdizanjem hvale u čast uzvišene Kraljice Neba! Tada Krunica koja se zajednički moli okuplja oko Djevičine slike, s čudesnim jedinstvom srdaca , roditelje i sinove koji se vraćaju s dnevnog posla. Potpuno ih združuje kako s odsutnim članovima tako i s preminulima te ih po najblažem vezu ljubavi povezuje s Presvetom Djevicom koja će kao draga Majka doći među svoje sinove i spustiti na njih obilje darova sloge i mira. (Pio XII)
" Sletite doli, anđeli,
svi sveti i sve svetice,
štovati blagdan veseli
od ružarija kraljice.
Marija, žena vjere, ona koja je povjerovala i vjeruje Gospodinu. S vjerom je prihvatila Božju riječ, istinitim je smatrala ono što joj je Božji poslanik navijestio. Ona, sa svojim Da! - Fiat, pouzdaje se u njegovu ljubav i snagu. Marija, uzor nam je u životu, u postupcima, u molitvi.
Začnite pisni nebeske
u svakoj vašoj skladnosti,
a ove kraljice anđelske
glasite blage milosti.
Totus tuus! Ivan Pavao II daje nam odgovor. To je naše predanje Majci. Sav sam Tvoj! U Marijinom mjesecu, u kojem slavimo blagdan Gospe od Krunice, posebno trebamo naglasiti ulogu molitve, krunice. Ona nas uvodi u blizinu Božjih otajstava.
Krunica postaje sveopća prošnja pojedinih duša i neizmjernog mnoštva otkupljenih, koji se sa svih strana svijeta sabiru na jednu jedinu molitvu i to kako kroz osobnu molitvu tako i sudjelovanjem u golemom jednoglasnom zboru čitave Crkve koja moli za velike potrebe čitava čovječanstva. Crkva, kakvu je božanski otkupitelj želio, živi sred surovosti, protivština i oluja društvenog nereda koji se često pretvara u zastrašujuću prijetnju. Marijinom krunicom jednodušno molimo za ljudsko, religijsko i građansko bratstvo. O, blagoslovljena Marijina krunice, kolike li radosti vidjeti te u rukama mladeži i starijih, u rukama bezbrojnoga i pobožnog mnoštva poput simbola i poput stijega željenog mira u srcima i mira za sve narode svijeta!
Marija je za svojega ovozemaljskoga života pohranjivala događaje u svojem srcu, razmišljala o Kristovim otajstvima, prebirala svaku njegovu riječ. Krunica nas na mističan način povezuje s Marijom i pomaže nam da se s njom sjedinimo u nastojanju da se u nama što potpunije oblikuje Krist.
U ružariju Marija
slavi se svojim imenom,
a Isus nam je odkrija
svoj život trudnom spomenom.
Krunica je evanđeoska molitva jer nam od otajstva do otajstva pomaže da bolje upoznamo Krista iz Evanđelja.
Neka na svrhu života
našega svih nas pomože
Marije Dive dobrota,
usliš, usliši nas, Bože.
(stihovi - "Na blagdan Gospe od Rozarija", Mate Čulić 1769-1829)
Listopadska pobožnost - radnim danom u 17.30/sv. Misa u 18.00
Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.
Sv. Nikola Tavelić
" Kad janje otvori peti pečat, opazih pred žrtvenikom duše zaklanih zbog riječi Božje i zbog svjedočanstva koje su držali. Oni počeše vikati svom snagom: " Dokle ćeš sveti i pravi Vrhovniče, odgađati sud i osvetu naše krvi nad stanovnicima zemlje?" (Otk 6,9f)
Bilo je to upozorenje na nebrojene mučenike koje su ubijali rimski vlastodršci zbog njihove vjere, ali i upozorenje na mučenike koji su stradavali i stradavaju u progonima nacionalsocijalističkih, islamističkih, komunističkih režima.
" Pogani me okružiše, Imenom ih Gospodnjim uništih." Ps 118(117) Mnoštvo, raspaljeno mržnjom, sasjeće ih mačevima i baci na lomaču, da njihov pepeo kršćani ne bi možda sačuvali i štovali. (sv. Pavao VI)
Ugledajući se na njega, prisjetimo se kroz povijest brojnih naših sunarodnjaka koji su zbog Krista trpjeli mučeništvo. Svakodnevno se uvjeravamo kako se neprijateljstvo vladajućih hrani klevetanjem puka, posebno onih koji su im omogućili slobodu koju žele ponovo prožeti komunističkim i jugoslavenskim duhom.
Unatoč svemu, radosno, poput psalmiste recimo:
Gurahu me, gurahu da me obore,
ali mi Gospodin pomože.
Gospodin je moja snaga i pjesma,
on mi je spasitelj.
Čuj! Radost i spasenje
odzvanja šatorima pravednika. Ps 118 (117)
Sv. Mihael, Gabriel i Rafael
"Jakov u snu vidi ljestve gdje stoje na zemlji, a vrhom do neba dopiru, i anđeli Božji po njima se penju i silaze. Uza nj je Gospodin te mu govori: Ja sam Gospodin, Bog tvoga praoca Abrahama i Bog Izakov." ( Post28, 12-13a)
Anđeli su čista duhovna stvorenja, bestjelesna, osobna i besmrtna bića obdarena razumom i voljom. Oni neprekidno gledaju Boga licem u lice, slave ga, služe mu i njegovi su glasnici u ostvarenju spasenjskog poslanja za sve ljude. (KKC 328-333; 350-351)
Gabriel naviješta Mariji da je ona bila izabrana postati Majkom Isusovom. U božićnoj noći anđeli se raduju sa spasenja koje je darovano utjelovljenjem Sina Božjega te pjevaju hvalu Bogu u visini na Betlehemskim poljanama. Gabriel, "Božji junak" u Svetom se pismu spominje na više mjesta, a posebno, svakodnevno u molitvi "Zdravo Marijo" njegovim pozdravom i mi pozdravljamo Mariju.
Anđele zdravlja, Rafaele blagi,
Lijekove noseć u pomoć nam hitaj,
Ozdravljaj bolne, mučne poslove nam
K svrsi privodi.
Rafaela, "Bog liječi", Bog je poslao da bi ozdravio starog Tobiju i snahu Saru.
Sv. Rafael potreban je svakome od nas da nas u našim duševnim i tjelesnim bolestima Bogu preporuči.
Anđele borče, Mihovile, siđi,
S visokog neba na pute nam zemne,
Satri Sotonu, ratove sve smiri,
Očuvaj mir nam!
Sv. Mihael, "Tko je kao Bog", prikazuje se kao nebeski vojskovođa, moćan u borbi protiv Božjeg neprijatelja i svakoga zla. U Svetom pismu čitamo: " U to se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim anđelima morao voditi protiv Zmaja...Bijaše izbačen veliki Zmaj, stara Zmija, koja se zove Đavao - Sotona, zavodnik cijeloga svijeta. ( Otk12, 7-9)
Sv. Mihael, borac, molitelj, pratilac. Kao borac pomaže nam u borbi koju svatko od nas mora voditi protiv zla u sebi i oko nas, kako bismo zauvijek ostali na strani Božjoj, na strani dobra. Naše molitve, naša djela, poput kada miomirisnog, arkanđeli Mihael, Gabriel i Rafael prinose Gospodinu.
