15.08.2013. UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE - VELIKA GOSPA

„ Radošću silnom radujem se u Gospodinu i duša moja kliče u Bogu mojemu, jer me odjenu haljinom spasenja, zaogrnu me plaštem pravednosti, kao nevjesta kad se uresi nakitom.“ (Iz, 61,10)

Uznesenje blažene Djevice Marije

Velika Gospa svetkovina je i kruna Marijina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Premda je riječ o najmlađoj od četiri dogme  koje je crkva definirala o Isusovoj Majci, Uznesenje Marijino najveći je blagdan posvećen Majci Božjoj. Marija, kao Bogorodica, točno je određena na Efeškom saboru 431.godine. Gotovo 1500 godina kasnije, papa Pio IX bulom „Ineffabilis Deus“ proglasio je dogmu da je Marija i bezgrešno začeta. Trebat će još gotovo jedno stoljeće do službenog proglašenja da je Ona i na nebo uznesena. Tu dogmu definirao je bulom „ Munificentissimus Deus“ 1950. papa Pio XII.

No, Uznesenje Marijino slavi se od najranijih kršćanskih vremena. U sakramentaru pape Hadrijana I (772-795) ova se svetkovina po prvi put zove „ Uznesenje Svete Marije“, a u misnoj molitvi je istaknuta vjera da Isusova Majka jest završila ovozemaljski život ali smrt nad Gospom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika.

Sveti Antun Padovanski je u prigodi blagdana Uznesenja rekao: „ Gospodin uskrsnu kad je uzašao s desne Oca. Uskrsnula je i škrinja njegova posvećenja, kad je na ovaj dan Djevica Marija bila uznesena u vječnu ložnicu.“

Marijino Uznesenje, svetkovina je koju je hrvatski narod iskreno prigrlio. Svatko, tko može, hodočasti u neko od brojnih marijanskih svetišta. Svoje jade, boli, želje prinose vjernici svojoj Majci. Kraljica Hrvata oduvijek razumije patnju svoga puka i zagovara nas kod svojega Sina koju nam je sa križa dao za majku. Nema kršćanskog čovjeka koji ne zavapi Gospi u različitim nevoljama. Gospa je uvijek uz svoj narod.

Još od kneza Branimira preko kraljice Jelene do današnjih dana, podignuto je na tisuće crkava, kapela posvećenih Gospi. Ona se srodila s ovim izmučenim narodom. S nama je u nedaćama naše povijesti. Tješila nas je i krijepila u danima progonstva i opasnosti.

Velika Gospa svetkovina je milosti, vjernosti, kajanja i zavjeta.

Ruke s krunicom usmjerene Majci, bose noge, pjesma, molitva. Ni jako kolovoško sunce ne može umanjiti povorke hodočasnika koje je sklesala bol, patnja i krvava povijest. Stoga je i blaženi Alojzije Stepinac, 1942. godine „ Presvetoj Djevici i majci Božjoj Mariji, moćnoj zaštitnici drage domovine Hrvatske, posvetio hrvatski narod.“

„ Uzdahu mojemu priklon uši tvoje, 
U grihu mojemu gdi cvilim, Gospoje; 
Neka sarce moje vazda želi k tebi, 
Gdino sveti stoje da najden stan sebi.“ 
                                              / M. Marulić, Divici Mariji/

Razni sadržaji

Sunday the 21st. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017